Servais, Jean, belgijski filmski i kazališni glumac (Antwerpen, 24. IX. 1910 – Pariz, 18. II. 1976). Impozantne scenske pojave i lica na kojem se ocrtava rezignacija, uspješno nastupa u briselskim i pariškim kazalištima. Od 1932.… Nastavi čitati →
serval (Felis serval), vrsta velike afr. mačke (por. Felidae). Nalik na risa. Krzno žućkasto s tamnim pjegama. Najradije obitava u močvarama u trski i šašu gdje lovi glodavce, ptice, ribe, žabe i velike kukce (skakavce). Rijetko napada stoku.
Servan-Schreiber, Jean-Jacques, franc. političar i publicist (Pariz, 13. II. 1924 – Fecamp, 7. XI. 2006). Pilot u De Gaulleovim snagama Slobodne Francuske 1943. Diplomirao na Politehn. školi 1947. Komentator vanj. politike u dnevniku Le Monde… Nastavi čitati →
Servandoni, Giovanni Niccolò, talijanski graditelj, slikar i scenograf (Firenca, 2. V. 1695 – Pariz, 19. I. 1766). Djelovao pretežito u Parizu (pročelje crkve Saint-Sulpice). Autor kasnobarokne i rane rokoko iluzionističke scenografije bogatih scenskih efekata.
server (engl.), poslužitelj, gl. računalo u mreži koje poslužuje sva ostala priključena računala. Na njegovu je tvrdom disku pohranjena sva mrežna programska oprema.
Servet(o), Miguel, španj. liječnik i teolog (Villanueva de Sigena, 29. IX. 1511 – Ženeva, 27. X. 1553). Teologiju i pravo studirao u Louvainu, medicinu u Parizu. Liječnik u Vienneu (1541–53). Otvoren i kritički humanist, zanimao… Nastavi čitati →
Servije Tulije (lat. Servius Tulius), prema predaji, šesti kralj Rima. Vladao od ←578. do ←534. Tradicija mu pripisuje donošenje tzv. Servijeva ustava (podjela građana na razrede i centurije) te preustroj rim. vojske i izgradnju rim. obrambenih fortifikacija (Servijev zid). Ubio… Nastavi čitati →
servilan (lat.), uslužan, ponizan, udvoran, dodvoran.
servis (franc.) 1. Uslužna djelatnost koja obično podrazumijeva opskrbu rezervnih dijelova i drugih materijala, montažu, održavanje ili popravak postrojenja i uređaja. U širem značenju, svaka društv. služba koja zadovoljava određene potrebe, a plaćaju je ili korisnici, ili društvo. 2. Početni… Nastavi čitati →
serviti (latinski: Ordo servorum Mariae Red Marijinih službenika), katolički prosjački red koji su 1233. osnovala sedmorica uglednih Firentinaca. Osobito štuju Blaženu Djevicu Mariju. Papinsko dopuštenje iz 1256. potvrdio je 1304. Benedikt XI., a Martin V. uvrstio ih je 1424.… Nastavi čitati →
servokočnica, kočni uređaj što smanjuje potrebnu silu pritiskanja papučice kočnice na vozilu koja je potrebna za postizanje željenog učinka kočenja. Moguće su hidraulične i el. servokočnice.
servomehanizam, uređaj za upravljanje nekim mehanizmom u automob. ind., automatici, kibernetici i sl. korištenjem povratne veze kojom se kontrolni ulaz uspoređuje sa stvarnim položajem mehan. sustava. Razlika tih vrijednosti se pojačava i upotrebljava za pokretanje sustava u smjeru kojim… Nastavi čitati →
servomotor, dio servomehanizma, uređaj koji neki el., mehan., pneumatski ili hidraulički signal manje snage pretvara u mehan. pomak veće snage. Tipična je primjena u motornim vozilima gdje se s. upotrebljava za olakšavanje okretanja osovine kola upravljača i prenošenja zakreta… Nastavi čitati →
servoupravljač, servomehanizam za upravljanje, olakšava vožnju cestovnim motornim vozilima. Korištenjem regulacijske tehnike i komprimiranog zraka, odn. hidraulične tekućine, postiže se zakretanje upravljačke osovine i drugih dijelova upravljačkog sustava znatno manjom silom. Korisno kod parkiranja.
Servus servorum Dei (lat. sluga slugu Božjih), u Kat. crkvi, jedan od naslova za papu. Tu je formulu poniznosti prvi upotrijebio papa Damaz I. (IV. st.). Za pape Grgura Velikog u VII. st. naslov je službeno uveden u papinsku kancelariju.… Nastavi čitati →
serž (franc.), vunena, pamučna ili svilena tkanina tkana u keper-vezu ili atlasnom vezu. Upotrebljava se za podstavu kaputa, odijela, jakni.
sesija (franc.) 1. Razdoblje zasjedanja predstavničkih organa i dr.; sjednica koja se održava u više-manje redovitim razmacima. 2. Dio simpozija, kongresa i sl. (prijepodnevna s.).
sesilan (lat.), sjedilački, takav koji se ne seli.
Sesklo, arheol. nalazište kraj Vólosa, Tesalija, Grčka. Ostaci neolitičkog naselja (keramika, glinena i kamena plastika). Eponim neolitičke kulture koja je prethodila kulturi Dimini.
seskviterpeni, hlapljivi, nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa, formule C15H24, npr. farnezol. Često se nalaze u eteričnim uljima. Objašnjenju konstitucije seskviterpena najviše je pridonio L. Ružička.
