skijering (norv.), skijanje s pomoću konjske ili motorne vuče. Uobičajeno u ravničarskim dijelovima sjev. Europe kao jedan od oblika prometa. Održavaju se i šport. natjecanja.
Skikda (također Sakīkdah, prije Philippeville), gl. grad istoimenog vilajeta (4197 km2, 888 700 st.) i luka na obali istoimenog zaljeva (Sredozemno more) na SI Alžira; 165 000 st. Izvozna luka za naftu, zemni plin, rude i poljoprivr. proizvode.… Nastavi čitati →
Skilica (Skilices), Ivan, biz. ljetopisac (XI. st.). Napisao Pregled povijesti koji obuhvaća razdoblje od 811. do 1057. (do 1078. nastavio ga je nepoznati autor). Velik dio Pregleda preuzeo je za svoju Svjetsku kroniku Georgije Kedren. S. donosi brojne podatke… Nastavi čitati →
skin-efekt (engl.), u elektronici, pojava nejednolike raspodjele el. struje kroz presjek vodiča. Porastom frekvencije izmjenične struje ona sve više teče po površini vodiča čime se smanjuje efikasna površina presjeka vodiča i povećava njegov otpor.
skinheads (engl.), mladići “obrijanih glava”, u crnim kožnim jaknama i čizmama, nasilničkog ponašanja koji prakticiraju ideologiju mržnje prema obojenima, strancima i sl. Pokret nastao 1960-ih u Vel. Britaniji, proširio se i na druge zemlje Europe i SAD. Izražavajući soc. sredinu… Nastavi čitati →
Skinner, Burrhus Frederic, američki psiholog (Susquehanna, 20. III. 1904 – Cambridge, Massachusetts, 18. VIII. 1990). Istaknuti predstavnik → biheviorizma. Izvodio opsežna istraživanja i promatranja životinja tijekom procesa učenja: nakon pravilno riješena zadatka životinje su dobivale nagradu u… Nastavi čitati →
Skiri, germ. pleme. U ←III. st. S. prodiru u blizinu Crnog mora i naseljavaju se između Dnjepra i Dnjestra. Sudjelovali u Atilinim voj. pohodima. God. 469. pokorili su ih Ist. Goti; u V. st. prodiru u Italiju.
Skit, grč. slikar vaza iz iz Atike (←V. st.). Crnofigurnim stilom oslikao i potpisao nekoliko votivnih pločica s atenske Akropole i veći broj vaza.
Skiti, iran. nomadska plemena nastanjena o. ←700. u ukr. i južnorus. stepama između Dnjestra i Aralskoga jezera. U grč. i rim. izvorima u razno doba pojam Skitija označivao je šire ili uže područje, katkada i cijelu unutar. Aziju, a… Nastavi čitati →
skitska umjetnost, umjetnost Skita koja je cvjetala od ←IV. do ←I. st. u zaleđu Crnoga mora. Zlatni, srebreni i brončani predmeti (oružje, nakit, posuđe, kultni predmeti, dijelovi konjske opreme i sl.) bogato su urešeni dekorativnim elementima (ugl. životinjskim motivima)… Nastavi čitati →
skitski jezik, jedan od sjeveroist. iran. jezika kojim su govorila skitsko-sarmatska plemena na području s od Crnoga mora (u vremenu od ←VIII.–←VII. st. do IV–V. st.). Nema tekstova zapisanih na skitskom jeziku, ali ima dosta zapisa pojedinih imena, osobnih… Nastavi čitati →
Skjavetić (Schiavetti, Schiavetto), Julije, hrv. skladatelj. Vrijeme rođenja i smrti nepoznato. Najvjerojatnije potječe iz Šibenika, ne zna se gdje se školovao, 60-ih g. XVI. st. bio je u službi šibenskoga biskupa Jerolima (Girolama) Savorgnana. Skladao madrigale (dva od njih… Nastavi čitati →
Skladanowsky, Max, njemački izumitelj i pionir kinematografije (Pankow/Berlin, 30. IV. 1863 – Berlin, 30. XI. 1939). S bratom Emilom konstruirao projektor Bioskop te 1. XI. 1895, dva mjeseca prije braće Lumière, organizirao javnu projekciju. Njegov uređaj i snimljeni… Nastavi čitati →
skladište, ograđen prostor za smještaj, rukovanje i čuvanje različite robe. Mogu biti gl. i pomoćna ili priručna, specijalna, privatna i javna, zatim carinska, konsignacijska i dr.
Sklavinije, pov. naziv za oblasti sa slav. stanovništvom. Uživale su određenu autonomiju u odnosu na državnu (kneževsku, krraljevsku) vlast. Javljaju se veoma rano od Rusije (Slověne), Češke (Slované), do Hrvatske (Slovinje), te Makedonije i Grčke. Ime… Nastavi čitati →
sklerocij (grč.), trajni, tvrdi, kuglasti, jajasti ili valjkasti organ koji se stvara u razvoju nekih gljiva mješinarki. U povoljnim prilikama iz njega iskliju plodišta. S. ražene glavice (Secale cornutum) služi za proizvodnju lijekova.
sklerodermija (grčki: sklerós suh; tvrd, derma koža; latinski: sclerodermia, scleroderma), skleroderma, sistemska skleroza; kronična bolest nepoznata uzroka koja se očituje nenormalnim pretjeranim stvaranjem vezivnoga tkiva u koži, mišićima i nekim unutarnjim organima (jednjak, bubrezi, srce, pluća). Češća… Nastavi čitati →
sklerom (lat. scleroma), upalna bolest nosne šupljine, ždrijela i grkljana koju uzrokuje bakterija Klebsiella rhinoscleromatis. Česta u Africi i Juž. Americi. Kronična upala zahvaća gornje dišne putove i stvara poteškoće u disanju. Liječi se antibioticima.
sklerometar (grč.), uređaj koji se upotrebljava u mineralogiji za mjerenje apsolutne tvrdoće minerala tako što se na ispitni materijal pritisne gibajući dijamant i mijenja sila pritiska sve dok se ne pojavi ogrebotina.
