skleroza (grčki: sklerós suh; tvrd), patološka promjena tkiva obilježena otvrdnućem kao rezultatom upale, povećanog stvaranja vezivnoga tkiva ili raznih bolesti međustanične tvari. Skleroza može nastati u mnogim organima (bubrezi, srce, jetra, koža) ili postojati kao posebno definirana bolest (ateroskleroza, multipla skleroza, sistemska skleroza, otoskleroza).
sklerozacija (od grčkog: sklerós suh; tvrd), skleroterapija, medicinski postupak kojim se liječe hemoroidi, žilne malformacije i proširene vene nogu i jednjaka. Ubrizgavanje hipertoničnih otopina u žilu ili oko nje izaziva upalu i stvaranje ožiljkastoga vezivnog tkiva koje skvrčava proširenu žilu.
sklopka, u elektrotehnici, element koji služi za spajanje, odn. prekidanje strujnih krugova, i to ručno ili samostalno (bez intervencije operatera). Prema primjeni sklopke se dijele na zaštitne, upravljačke, rastavne i komandne, a s obzirom na način gašenja el. luka… Nastavi čitati →
sklopni aparati, u elektrotehnici, uređaji koji se upotrebljavaju za uklapanje i prekidanje, regulaciju, zaštitu i kontrolu strujnih krugova. Dijele se na prekidače, sklopke, sklopnike, rastavljače, zemljospojnike, osigurače, odvodnike prenapona i releje. Dimenzioniraju se ovisno o očekivanim strujnim, naponskim, mehaničkim i kem. naprezanjima.
skoba 1. U građevinarstvu, spojni element kojim se privremeno spaja drvena konstrukcija. 2. U pomorstvu, čelična spojnica u obliku potkove koja služi međusobnom spajanju lanaca i čeličnih užeta, ili spojnica za pričvršćivanje sidrenog lanca i sidra.
Skoblar, Josip, hrvatski nogometaš (Privlaka, kraj Zadra, 12. III. 1941). Počeo igrati u Zadru, odakle odlazi 1959. u OFK Beograd u kojem igra do 1966. Bio je državni reprezentativac i u 32 nastupa postigao 11 pogodaka. Sjajnu međunarodnu karijeru… Nastavi čitati →
Skoblikova, Lidija, rus. brza klizačica (Zlatoust, Čeljabinsk, 8. III. 1939). Višestruka svj. rekorderka. Nastupila na OI 1960. i osvojila zlatne medalje na 1500 m i 3000 m, na OI 1964. osvojila je kao prva zlatne medalje u sve 4… Nastavi čitati →
Skoczylas, Władysłav, poljski slikar, grafičar i kipar (Wieliczka, 4. IV. 1883 – Varšava, 8. IV. 1934). Studirao slikarstvo u Beču i Krakovu, kiparstvo u Krakovu te u Parizu kod É. A. Bourdellea, grafiku u Leipzigu. Začetnik moderne poljske grafike.… Nastavi čitati →
skočac, dugouhi ili tobolčarski skočimiš (Sminthopsis laniger), sisavac tobolčar (Marsupialia). Rasprostranjen u središnjoj i juž. Australiji. Naseljava razna staništa, od rijetkih šuma do grmovitih polupustinja. Noću lovi razne male beskralježnjake i kukce. Velike oči obrubljene tamnim krznom. Dugi… Nastavi čitati →
skočimiš, pustinjski (Jaculus jaculus), glodavac iz por. skočimiša (Dipodidae), rasprostranjen od sjev. Afrike do zap. Azije. Brzo skakuće svojim dugim stražnjim nogama s trima prstima na dlakavom jastučiću. Ravnotežu održava vrlo dugim repom koji ima crni pojas blizu… Nastavi čitati →
skok, kretnja koja se sastoji od zaleta, odraza, faze leta i doskoka. Osnovna kretnja u atletici (skok udalj, skok uvis, troskok, skok s motkom), skijaškim skokovima i skokovima u vodu, odn. element tehnike u umj. sklizanju i koturaljkanju.
skok s motkom, skok uvis s pomoću motke iz zaleta; jedina disciplina u kojoj se skokovi izvode s pomoću rekvizita. Skakač drži motku sa strane i u punoj brzini zaleta ubada je u odraznu kutiju, odražava se klatnim zamahom… Nastavi čitati →
skok udalj, natjecateljska atletska disciplina u svladavanju što veće daljine. Izvodi se iz zaleta, odrazom jedne noge s daske. Liniju odraza skakač ne smije prestupiti. Daljina skoka mjeri se od linije odraza do najbližeg otiska koji natjecatelj ostavi pri… Nastavi čitati →
skok uvis, natjecateljska atletska disciplina u svladavanju što veće visine. Skakač poslije zaleta i odraza, koji se smije izvesti samo jednom nogom, preskače letvicu; kut zaleta je proizvoljan i ovisi o tehnici koja se primjenjuje. Natjecatelj prema svojoj odluci… Nastavi čitati →
Joža Skok (Josip), hrvatski književni povjesničar, kritičar i esejist (Petrijanec kraj Varaždina, 14. II. 1931 – Zagreb, 8. IX. 2017). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1956. diplomirao je jugoslavistiku te doktorirao 1982. radom o kajkavskom… Nastavi čitati →
Skok, Petar, hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881 – Zagreb, 3. II. 1956). U Beču studirao romanistiku, germanistiku i indoeuropeistiku, doktorirao 1905. disertacijom iz južnofrancuske toponomastike. Habilitirao se 1912. u Zagrebu iz poredbene romanske… Nastavi čitati →
skokovi u vodu, šport. grana u kojoj natjecatelji skaču s elastične daske (s visine od 1 m i 3 m) ili tornja (s 5 m, 7,5 m i 10 m) i izvode različite figure. Na programu OI od 1904.… Nastavi čitati →
