skokunica, vodozemna (Periophthalmus koelreuteri), riba koštunjača iz por. glavoča (Gobiidae). Živi u Indij. i Tihom oceanu, uz močvarne obale trop. mora u poluslanoj vodi, šumama mangrova. Može disati i kroz kožu pa često izlazi na kopno gdje “hoda”… Nastavi čitati →
skolastika (grč. skolastikós, lat. scholasticus učitelj), naziv za filoz.-znanstv. naučavanja koja nastaju u sr. vijeku u okviru Crkve ili pod utjecajem teoloških shvaćanja. U skolastici se obnavlja antička, napose aristotelovska filoz. misao, ali filozofija ostaje u službi teologije na… Nastavi čitati →
skolij (grč.), starogrč. zborska napitnica izvođena uz pratnju lire.
Skolimowski, Jerzy, polj. film. redatelj, scenarist i glumac (Łódź, 5. V. 1938). Afirmira se kao koscenarist (npr. Nož u vodi R. Polanskog, 1962). U prvim redateljskim ostvarenjima kritički se odnosi prema društv. prilikama u Poljskoj: Osobni opis, 1964;… Nastavi čitati →
skolioza (grč. skolios iskrivljen), postranično iskrivljenje određenog dijela ili cijele kralježnice. Može biti biti prirođena, nastati uslijed raznih bolesti (npr. rahitis), lošeg držanja i stava kralježnice ili nastaje bez poznatog uzroka. Liječenje ovisi o uzroku, izraženosti, lokalizaciji te starosnoj dobi.
skonto (tal.), popust kupcu koji kupovinu robe ili usluga vrši gotovinom ili nekim gotovinskim instrumentom plaćanja.
Skopa (grč. Skópas), grč. graditelj i kipar (otok Par, o. ←420 – o. ←330). Najznačajniji umjetnik u posljednjoj fazi klas. stila, majstor u prikazivanju mramornih skulptura patetično pokrenutih jakim duševnim uzbuđenjima (Afrodita, Menada; dio friza na Mauzoleju u Halikarnasu, o. ← 350).
skopci (rus.), u rus. pravoslavlju, sljedba koju je utemeljio u XVIII. st. seljak Kondratije Selivanov. Glavno im je obilježje bilo samosakaćenje, kod muškaraca spolovila, a kod žena grudi. Imali su velik broj sljedbenika, čak oko 100 000. U carskoj Rusiji… Nastavi čitati →
Skopin, Igor, hrvatski arhitekt (Harbin, Kina, 6. X. 1914 – Zagreb, 28. IX. 1993). Diplomirao arhitekturu u Zagrebu 1939. Bavio se urbanističkim i arhitektonskim projektiranjem (kompleks Jadran filma, 1956), te konzervatorsko-restauratorskim radovima (Staro selo u Kumrovcu 1974–81; dvorac… Nastavi čitati →
Skoplje (makedonski Skopje), glavni i najveći grad → Makedonije, smješten u Skopskoj kotlini na rijeci → Vardar; 506 926 stanovnika (popis 2002), odnosno 505 400 stanovnika (procjena, 2016). Političko je, ekonomsko i prometno središte države. Nakon… Nastavi čitati →
skopolamin (hioscin), alkaloid iz biljaka por. pomoćnica (bunika, velebilje, kužnjak). Ima sličnu građu acetilkolinu te se ubraja u antikolinergične tvari. U obliku raznih farmakoloških pripravaka rabi se u oftalmologiji (proširuje zjenice) i anesteziologiji (sprječava mučninu i povraćanje, smanjuje grčenje glatkog… Nastavi čitati →
skor (engl.), rezultat na kraju igre ili u pojedinim fazama natjecanja izražen u odnosu postignutih i izgubljenih poena, odn. danih i primljenih zgoditaka, koševa, oborenih čunjeva i dr.
Skordisci (lat. Scordisci), kelt. pleme nastanjeno u ant. doba na obalama Morave, u današnjoj Srbiji. God. ←292. pokorili pleme Autarijata; nakon ←279. povlače se na područje r. Save, Drave i Dunava. Od sredine ←II. st. ratuju s Rimljanima; pokoreni potkraj ←I. st.
Skorina, Francisk Georgij, bjelorus. humanist, prosvjetitelj i tiskar (Polock, o. 1490 – Prag, o. 1541). Studirao u Krakovu i Padovi, gdje je 1512. dobio diplomu liječnika. Od 1517. u Pragu radio kao tiskar; tiskao Psaltir i 22 knjige Starog… Nastavi čitati →
skotom (od grčkoga: skotos tmina, mrak), ograničeno područje izgubljena ili smanjena vida unutar vidnoga polja. Skotom može zahvatiti bilo koji dio vidnoga polja i može imati razne oblike. Česti su uzroci skotoma multipla skleroza, otrovanje metilnim alkoholom, razne bolesti mrežnice… Nastavi čitati →
Skou, Jens Christian, dan. biofizičar (Lemvig, 8. X. 1918). Studirao medicinu u Kopenhagenu, prof. biofizike na sveučilištu u Århusu (1977). Sa suradnicima objasnio razne aspekte novootkrivenog enzima Na+/K+-ATPaze: izolaciju i strukturu, funkciju fosforilacije, utjecaj srčanih… Nastavi čitati →
Skovgaard, Joakim Frederik, dan. slikar (Kopenhagen, 18. XI. 1856 – Kopenhagen, 9. III. 1933). Prof. i ravnatelj Umj. akademije u Kopenhagenu. Modernizirao dan. primijenjenu umjetnost, os. keramiku. Slikao krajolike i žanr-scene te bibl. kompozicije.
Skovoroda, Grygorij, ukr. filozof, pisac i skladatelj (Čornuhy, 3. XII. 1722 – Pan-Ivanivka, 9. XI. 1794). Nastavnik Harkovskoga kolegija i kućni učitelj. U filozofiji panteist, prirodu dijelio na materijalnu (vidljivu) i duhovnu (nevidljivu). Pisao filoz. traktate, dijaloge, epistole, basne… Nastavi čitati →
skrab (engl.), tip vegetacije razvijen u sušnim dijelovima Australije gdje je godišnja količina oborina 200–350 mm. Izgrađuju ih kseromorfni grmovi eukaliptusa i akacija. Isprepletene grane čine takva područja gotovo neprohodnima.
skraćeni postupak, brži oblik kaznenog postupka, jednostavnije prav. strukture; naziva se i sumarni postupak. Odlikuje se preskakanjem ili zaobilaženjem određenih postupovnih faza. Predviđen je za lakša kaznena djela i za određene situacije u kojima se očekuje jednostavnije dokazivanje kaznenog… Nastavi čitati →
