slog, u jezikoslovlju, dio riječi koji se izgovara kao cjelina, čini ga samoglasnik sam ili s jednim suglasnikom ili s više njih (slog, slo-ži-ti). Slog koji završava samoglasnikom naziva se otvorenim, a onaj koji završava suglasnikom… Nastavi čitati →
slogan (engl.), izražajna reklamna ili kakva druga krilatica, parola.
slogovno pismo ili silabičko pismo, pismo u kojem pojedini znak prikazuje niz glasova jezika, najčešće slog. Pokušaji takva pisanja (npr. imenâ) sreću se i u pismima u kojima se pišu prvenstveno znakovi za riječi, s vremenom slogovno pisanje širi… Nastavi čitati →
sloj, u fizici, geologiji itd., red neke tvari koji je odvojen od reda druge ili srodne tvari, npr. dio stijenske mase između graničnih ploha. U sociologiji, skupina ljudi koju povezuju istovrsna ili slična društv. obilježja po kojima se razlikuju… Nastavi čitati →
Slonimski, Nikolaj Leonidovič (amerikanizirano Nicolas Slonimsky), amer. leksikograf, glazb. pisac, skladatelj i dirigent (Petrograd, 27. IV. 1894 – Los Angeles, 25. XII. 1995). Studirao na Petrogradskom konzervatoriju. Poslije dvogodišnjeg boravka u Parizu od 1926. u SAD-u. God. 1927. ustanovio Bostonski… Nastavi čitati →
slonovi (Proboscidae), red sisavaca s trima vrstama, koje pripadaju u najveće kopnene životinje. Tijelo kratko, bočno stisnuto, glava okrugla, noge duge s prstima koji su zaštićeni manjim rožnatim kopitom. Debela koža gotovo bez dlaka. Uške su velike, oči malene.… Nastavi čitati →
Slovaci, zapadnoslav. narod koji živi u Slovačkoj (o. 5 mil.) i u susjednim zemljama, Češkoj (o. 300 000), Mađarskoj (o. 100 000), zatim u Srbiji (Vojvodina; o. 80 000), u manjim skupinama i u Ukrajini, Rumunjskoj, Hrvatskoj (o. 5.000),… Nastavi čitati →
Slovačka, država u istočnom dijelu Srednje Europe, graniči s Češkom Republikom na zapadu i sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru i sjeveroistoku, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugoistoku i jugu te Austrijom na jugozapadu.
Prirodna obilježja
U reljefu dominiraju Zapadni Karpati,… Nastavi čitati →
slovačka književnost. U vrijeme početaka pismenosti nastaju moravsko-panonske legende koje opisuju život Ćirila i Metoda. Latinski jezik istisnuo je staroslavenski već u X. stoljeću. Od XV. stoljeća slovačko građanstvo prihvaća češki jezik, a otada potječu najstariji spomenici češkoga jezika među… Nastavi čitati →
slovački jezik, zapadnoslav. jezik, njime govore Slovaci u Slovačkoj te kao manjina u Mađarskoj i drugdje (u Hrvatsku su se doseljivali od XVII. st. nadalje; 1910. bilo ih je o. 21 000; 2001. o. 4700, u ist. Hrvatskoj). Najstariji… Nastavi čitati →
Slovačko rudogorje (slovač. Slovenské Rudohorie), gorje na J sred. dijela Slovačke, dio planinskoga sustava Karpata. Proteže se u smjeru I–Z u duljini od 150 km; najviši vrh Stolica (1477 m). Poznato po bogatim rudnicima kvalitetne željezne rude. Rijeke Ipel i… Nastavi čitati →
slovakistika, grana filologije koja istražuje slovački jezik, književnost i kulturu. Pojam obuhvaća i studij slovačkoga jezika. Njezini istraživači i učitelji nazivaju se slovakisti. Od školske godine 1997/98. postoji samostalan studij slovakistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
slovčanica, vrsta zagonetke u kojoj zadana slova daju pojam odgonetke, npr. prva slova i sl.
Slovenci, zapadnoslav. narod koji živi u Sloveniji (o. 1,7 mil.), te u susjednim zemljama (prema nepouzdanim procjenama) Italiji (o. 90 000), Austriji (o. 25 000), Njemačkoj (o. 20 000) i u Hrvatskoj (prema popisu stanovništva iz 2001. g. 13 173). → Slovenija
Slovenija, država u Sr. Europi, graniči s Italijom na Z, Austrijom na S, Mađarskom na SI i Hrvatskom na I i J; izlazi na Jadransko more; ima 46,6 km morske obale.
Prirodna obilježja
Smjestila se na dodiru Alpa, Dinarida,… Nastavi čitati →
slovenistika, grana filologije koja istražuje slovenski jezik, književnost i kulturu. Pojam obuhvaća i studij slovenskoga jezika. Njezini istraživači i učitelji nazivaju se slovenisti.
Slovenske gorice, brežuljkast kraj u sjeveroist. Sloveniji. Na J dopire do crte Maribor–Ptuj–Ormož, a na S prelazi u juž. Štajersku (Austrija). Najviši vrh na slov. dijelu 517 m (kraj Šentilja). Građene su ugl. od tercijarnih sedimenata. Vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo.… Nastavi čitati →
slovenski jezik, jezik Slovenaca u Sloveniji te u drugim zemljama (u austr. Koruškoj, također u austr. Štajerskoj te u Beču; u Italiji u Trstu, Gorici i Benečiji, tj. na sjeveroistoku; u Mađarskoj, u Porabju itd.; u Hrvatskoj o. 13… Nastavi čitati →
Slovenj Gradec, grad i središte istoimene općine, sjeverna Slovenija, nedaleko od granice s Austrijom, u dolini rijeke Mislinje, zapadno od Pohorja i 40 km zapadno od Maribora; grad ima 7712 stanovnika, a općina 16 041 stanovnik (2011). Industrijsko i… Nastavi čitati →
Slovinci, zapadnoslav. etnička skupina u Poljskoj, ostaci baltičko-slav. Pomorjana; o. 300–400 pripadnika, naseljenih u ribarskim selima oko jezera Łebe i Gardna.
