slovo, graf. znak u alfabetskom pismu (no katkad se upotrebljava i u širem značenju). Može označavati jedan glas (ili i neizgovoren glas), nekoliko slova može označavati jedan glas (pa tako mi imamo u pravopisnom smislu slova lj, nj… Nastavi čitati →
Slovo o polku Igoreve, starorus. knjiž. spomenik iz XII. st. nepoznata autora. Opisuje pov. pohod novgorodsko-sjeverskog kneza Igora na Polovce (1185). Rukopis otkrio A. J. Musin-Puškin 1795, ali je nestao 1812. u Moskvi. Tekst je poznat prema kopiji i… Nastavi čitati →
slowfox (engl.), društv. ples umjerena tempa u dvodijelnoj mjeri. Razvio se iz → fokstrota kao njegova polaganija inačica. Pleše se u parovima.
složena država, država sastavljena od više drž. zajednica ili jedinica. Istoznačnica za konfederalnu ili federalnu državu. S. d. može biti sastavljena od zemalja, republika, regija, pokrajina, kantona, županija itd. Javlja se u klas. obliku kao konfederacija (savez država) ili federacija (državni savez).
složeni broj, prir. broj različit od jedinice i koji nije prosti broj (primbroj). Svaki se složeni broj može prikazati kao umnožak primbrojeva.
složenica (složena riječ, kompozit), naziv za riječ nastalu od osnova dviju ili više riječi (slaganje), usp. kućevlasnik, sjeverozapad, dvobroj, poluotok, čudotvorac, blagdan, takozvani, zimzelen. Poseban je način slaganja s prijedlogom ili prefiksom… Nastavi čitati →
složeno kazneno djelo, kazneno djelo sastavljeno od dvaju ili više kaznenih djela. U teoriji i praksi smatra se jednim kaznenim djelom, a kaznena djela u njegovu sastavu gube svoju samostalnost. Npr., razbojništvo kao kazneno djelo sastavljeno je od kaznenih… Nastavi čitati →
Slucki, Evgenij, ruski ekonomist, statističar i matematičar (Novoe, 29. IV. 1880 – Moskva, 10. III. 1948). Jedan od najvažnijih zagovornika subjektivne teorije vrijednosti. Najznačajniji teoretski doprinos mu je u teoriji izbora potrošača. Njegova studija O teoriji potrošačkog bilanciranja (1915)… Nastavi čitati →
slučaj (lat. casus), ono što se pojavljuje nasuprot nužnosti ili determinaciji utjelovljenoj u Bogu ili prir. zakonitosti. Zbiva se kao nešto što odstupa od kauzaliteta pojava i ne može mu se odrediti uzrok. S. je uvijek unošenje nečeg novog… Nastavi čitati →
sluh, sposobnost živih bića da s pomoću određenog osjetila prime i raspoznaju zvukovne (akustičke, slušne) pojave nastale periodičnim promjenama fiz. stanja nekog tijela njegovim vibriranjem, treperenjem, titranjem, rasprsnućem i sl., što se iskazuje kao šum, prasak ili ton. U… Nastavi čitati →
Slunj, grad i središte istoimenoga gradskog područja, u Karlovačkoj županiji, Kordun, 50 km južno od Karlovca, na obalama rijeke Slunjčice, u blizini njezina ušća u Koranu; leži na 258 m nadmorske visine. Grad… Nastavi čitati →
slušalica 1. Vrsta elektroakustičkog pretvarača koji se upotrebljava tako da se prislanja uz uho, ili se utiče u slušni kanal uha. El. signal pretvara u zvučne valove. Zapravo je zvučnik smanjenih dimenzija i posebne konstrukcije. Slušalice mogu biti elektrodinamičke ili… Nastavi čitati →
slušni aparat, slušno pomagalo; elektronički uređaj građen od mikrofona, pojačala i zvučnika koji pojačava zvuk iz okoline te olakšava slušanje. Minijaturnih je dimenzija te se može postaviti u zvukovod nagluhih osoba radi poboljšanja govorne komunikacije.
slušni živac (lat. nervus acusticus), živac koji prenosi informacije o zvuku iz unutar. uha u mozak. Građen od živčanih nastavaka spiralnoga ganglija pužnice. Periferni nastavci dotiču osjetne stanice u slušnom organu, a sred. se nastavci priključuju statičkom živcu te… Nastavi čitati →
Sluter (Sluyter), Claus (Claes), franc. kipar niz. podrijetla (Haarlem ? – Dijon, 1406). Od 1385. na dvoru vojvoda od Burgundije u Dijonu. Njegova djela, kasnogotičkog i ranorenesansnog shvaćanja, odlikuju se snažnom realističkom modelacijom likova (nadgrobni spomenik Filipa Smjelog u… Nastavi čitati →
sluz (lat. mucus), bezbojna, viskozna izlučevina posebnih žljezdanih epitelnih stanica. Kem. sastav i fizikalna svojstva ovise o mjestu gdje se stvara. Osim raznih glikoproteina, sadrži anorganske soli, odljuštene stanice i leukocite. Oblaže sluznice te ih podmazuje, štiti od isušivanja,… Nastavi čitati →
sluzna vrećica (lat. bursa), vrećica ili vrećasta šupljina ispunjena viskoznom tekućinom. Nalazi se u tijelu na mjestima trenja između tkiva (npr. oko zglobova, među tetivama i svezama).
sluznica, unutar. sloj tkiva koji oblaže šuplje organe dišnoga, probavnoga, spolnoga i mokraćnoga sustava, kao i neke tjelesne šupljine. Svojim pokrovnim epitelom i zaštitnim slojem vlažne sluzi, koju stvaraju sitne žlijezde, čuva organe od štetnih utjecaja.
sluznjače (Myxomycetes), primitivni, filogenetski stari organizmi bez klorofila. U vegetativnom stanju to su gole, ameboidno pokretljive mase protoplazme s mnogo jezgri koje se hrane saprofitski. Nakon spolnog akta nastaju plazmodiji koji se razvijaju u sporangije i sadrže nespolne spore… Nastavi čitati →
