Sopoćani, manastir s crkvom sv. Trojice kraj Novoga Pazara, Srbija. Podignuta o. 1265. Stilski pripada raškoj školi. Crkva je izvana od kamena, bogate roman. arhit. dekoracije. U unutrašnjosti ciklusi fresaka iz XIII. st.
Sopot (njem. Zoppot), grad, luka te popularno ljetovalište i lječilište u sjev. Poljskoj, na obali Baltičkoga mora, vojvodstvo Pomorskie, dio urbanog područja Trograđa (Trójmiasto), zajedno s Gdyniom i Gdańskom; 40 142 st. Turist. razvoj od 1823. Osn. u XIII. st. Grad. prava dobio 1901.
sopran (tal.) 1. Najviši ženski, umjetni muški ili dječački glas s opsegom kod profesionalnih pjevačica od a do c3 (rijetko f3, g3). U XVII. i XVIII. st. često su ih pjevali kastrati/sopranisti. Prema boji i… Nastavi čitati →
sopraporta (tal.), polje iznad okvira vrata; u baroku i rokokou na profanim građevinam urešeno slikama, goblenima i skupocjenim tkaninama.
Sopron, grad u sjeverozap. Mađarskoj, županija Győr-Moson-Sopron, 4 km i od mađ.-austr. granice; 55 623 st. Leži u podnožju Ist. Alpa, 79 km z od Győra. Kult. i turist. središte. Ind. se zasniva na preradi poljoprivr. proizvoda. Šećerane. Tekst.… Nastavi čitati →
sorbinska kiselina, C6H9O2, 2,4-heksadienolna kiselina, bijeli kristali topljivi u org. otapalima. Koristi se u proizvodnji fungicida.
sorbitani, esterski spojevi sorbitola i viših masnih kiselina (npr. stearinska kiselina). Upotrebljavaju se kao aditivi u prehr. ind. (E491–E495), kao sredstva protiv pjenjenja, emulgatori u proizvodnji sladoleda, vrhnja ili slatkiša.
sorbitol, C6H8(OH)6, šećerni alkohol D-glucitol, dobiva se izolacijom iz voća (višnje, šljive) ili industr. redukcijom glukoze. Služi za proizvodnju sorboze i kao prehr. aditiv, odn. sladilo (E420).
Sorbona (francuski: Sorbonne), sveučilište u Parizu, osnovao ga je 1257. Robert de Sorbon (1201–1274), učitelj teologije, kancelar sveučilišta i osobni ispovjednik kralja Luja IX., s ciljem da omogući šesnaestorici učitelja humanističkih disciplina da steknu doktorat teologije. U tu svrhu doveo… Nastavi čitati →
sorboza, monosaharid heksoza C6H12O6, nastaje fermentacijom sorbita, a služi u proizvodnji askorbinske kiseline.
Sordi, Alberto, talijanski filmski glumac, redatelj i scenarist (Rim, 15. VI. 1920 – Rim, 24. II. 2003). Probio se ulogom u Dangubama (1953) F. Fellinija, stvorivši svoj temeljni komičarski lik i glumački stil – gotovana željna lagodna života, kojega… Nastavi čitati →
sordina (tal.), naprava za prigušivanje i mijenjanje boje tona, kod gudačkih glazbala u obliku trozupčanog češljića od drva, gume ili metala koji se natakne na konjić/mostić modificirajući prenošenje titraja žica na rezonantno tijelo glazbala, a kod limenih puhačkih glazbala s.… Nastavi čitati →
Sorel, Albert, francuski povjesničar i književnik (Honfleur, Normandija, 13. VIII. 1842 – Pariz, 29. VI. 1906). Profesor povijesti diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Parizu od 1872. Proučavao utjecaj Francuske revolucije na onovremena europska politička i društvena… Nastavi čitati →
Sorel, Georges (Eugène), francuski političar i teoretičar politike (Cherbourg, 2. XI. 1847 – Boulogne-sur-Seine, 29. VIII. 1922). Završio Politehničku školu, neko vrijeme radio kao inženjer. Pokretač i urednik časopisa L’ere nouvelle, 1894. i Devenir social, 1895. Zagovara… Nastavi čitati →
Sorel, Jean (pr. ime J. de Combault-Roquebrune), franc. glumac (Marseille, 25. IX. 1934). Na filmu debitirao 1959, a poč. 1960-ih, po nekim kritičarima, postaje idealna zamjena za Gérarda Philipea. Prešavši u Italiju nastupa u komerc. filmovima i sve češće igra… Nastavi čitati →
Sorge, Reinhard Johannes, njem. književnik (Berlin, 29. I. 1892 – kraj Ablaincourta, 20. VII. 1916). Pod utjecajem Nietzschea i Strindberga napisao prvu ekspresionističku dramu Prosjak. Poslije se odrekao Nietzschea i napisao Sud Zaratustri. U dram. spjevu Guntwar,… Nastavi čitati →
Sorge, Richard, njemački novinar i sovjetski obavještajac (Baku, Taškent, 4. X. 1895 – Tokyo, 7. XI. 1944). Doktor prava i ekonomije 1920. Član Komunističke partije Njemačke od 1920. Dobio sovjetsko državljanstvo 1925. i stupio u članstvo Komunističke partije Sovjetskoga… Nastavi čitati →
Sória, provincija u sklopu autonomne zajednice Castilla y León, sjeverni dio središnje Španjolske; površina 10 287 km2, 90 040 st. (2016). Graniči s provincijama Segovia i Burgos na zapadu (autonomna zajednica Castilla y León), s autonomnom zajednicom… Nastavi čitati →
Sória, glavni grad istoimene provincije u autonomnoj zajednici Castilla y León, na sjevernome dijelu središnje Španjolske. Leži na zapadnoj obali rijeke Duero, u podnožju Sierre de Cebollera, na 1063 m nadmorske visine; 39 171 st. (2016). Povoljan prometni položaj… Nastavi čitati →
Sorkočević (Sorgo), dubr. plemićka obitelj. U vrelima se bilježe od XIII. st. Potkraj istoga st. obnašaju vodeće dužnosti u grad. upravi; u XIV. st. ističu se kao uspješni trg. poduzetnici i nositelji grad. uprave Dobre Ilijin (1312–43), Niko Andrijin… Nastavi čitati →
