Srb, naselje u općini Gračac, u Zadarskoj županiji, u Lici, 37 km sjeveroistočno od Gračaca. Leži nedaleko izvora Une, na nadmorskoj visini od 450 do 480 m. Ima 472 stanovnika (2011). Poljoprivreda. Željezničkom prugom povezan je s Kninom… Nastavi čitati →
Srbi, južnoslav. narod nastanjen u Srbiji, gdje je većinski (6 212 838 pripadnika), BiH, gdje je konstitutivni narod (1 364 363), Hrvatskoj (201 631), Crnoj Gori (200 165), u manjem broju u Sloveniji, Makedoniji, te Rumunjskoj i Mađarskoj. Znatan… Nastavi čitati →
Srbija, država u jugoistočnoj Europi, graniči s Mađarskom na sjeveru, Rumunjskom i Bugarskom na istoku, Makedonijom i Kosovom na jugu, Crnom Gorom na jugozapadu, Bosnom i Hercegovinom na zapadu te Hrvatskom na sjeverozapadu; obuhvaća Vojvodinu (21 506 km2… Nastavi čitati →
Srbobran (mađ. Szent-Tomás; njem. Thomasberg), grad u Vojvodini, sjev. Srbija; 13 049 st. Leži u sr. Bačkoj, na obali kanala Dunav–Tisa–Dunav, na križištu cestovnih pravaca Bečej–Sombor i Subotica–Novi Sad. Središte poljoprivr. okolice. Proizvodnja materijala za toplinsku izolaciju. Turizam. Prvi se… Nastavi čitati →
srce (lat. cor; grč. kardia), sred. i najvažniji organ krvožilnog sustava koji svojim ritmičkim kontrakcijama izbacuje krv i tako podržava veliki i mali krvni optok. S. je najvećim dijelom mišićni organ (→ srčani mišić), asimetrično smješten u… Nastavi čitati →
srčana frekvencija, broj srčanih ciklusa, otkucaja (sistola i dijastola) tijekom jedne minute. U čovjeka u mirovanju iznosi oko 70 do 80. U raznim fiziološkim ili patološkim stanjima može biti povišena ili snižena.
srčani mišić (lat. myocardium), miokard, središnji, najdeblji dio srčane stijenke smješten između endokarda i epikarda. Tanji je u stijenkama pretklijetki, deblji u zidu klijetki, os. lijeve. Građen je od poprečnoprugastih mišićnih stanica koje prelaze jedna u drugu. Os. je… Nastavi čitati →
srčani šumovi, nenormalni zvučni fenomeni koji nastaju zbog vrtložastog (turbulencijskog) toka krvi unutar srčanih šupljina. Najčešće nastaju zbog suženja ili popuštanja → srčanih zalistaka te neprirodnih prolaza između srčanih šupljina. Obilježja s. š. jesu vremenska lokalizacija unutar srčanoga ciklusa,… Nastavi čitati →
srčani tonovi, čujni fizikalni fenomeni koji nastaju vibracijama srčanih zalistaka, zidova klijetki i toka krvi unutar srčanih šupljina. Osnovna su dva akustički čista, ritmična tona, koji nastaju naglim zaustavljanjem krvi zbog zatvaranja mitralnih i trikuspidnih (prvi s. t.) i… Nastavi čitati →
srčani zalisci, srčani kuspisi, zalisci koji zatvaraju četiri srčana otvora (valvule). Usmjeravaju protok krvi kroz srce i velike krvne žile koje izlaze iz srca te služe kao ventilni mehanizmi. Lijevo između pretklijetke i klijetke nalazi se mitralna, a… Nastavi čitati →
srčano popuštanje, poremećaj uzrokovan bilo kojim stanjem koje onemogućava srcu da se napuni ili izbaci dovoljnu količinu krvi koja je potrebna organizmu. Najčešće su to ishemijska bolest srca, hipertonija, razni poremećaji ritma, bolesti srčanih zalistaka ili rijetke genetske bolesti… Nastavi čitati →
srdela (iz dalmatskoga) (Sardina pilchardus), srdjela, sardela, sardina, morska riba koštunjača iz por. sleđeva (Clupeidae). Naraste do 25 cm. Pelagična, migratorna vrsta koja se zadržava u većim plovama. Gospodarski najznačajnija riba Jadrana.
srdžba, jaka emocionalna reakcija na situaciju ili događaj koji izazivaju neugodu ili povređuju psih. i moralni integritet osobe ili sprječavaju neku namjeru. S. i sama može biti praćena verbalnom ili fiz. agresijom, a očituje se u pojačanoj psihomotorici (grimase… Nastavi čitati →
Srebotnjak, Alojz, slovenski skladatelj i glazbeni pedagog (Postojna, 27. VI. 1931 – Ljubljana, 1. XII. 2010). Studirao u Ljubljani, usavršavao se u Sieni, Rimu, Londonu i Parizu. Od 1970. profesor na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Istaknuti predstavnik suvremene… Nastavi čitati →
srebreni amalgam, slitina žive i srebra. Dobiva se otapanjem srebra u tekućoj živi. Upotrebljava se u stomatologiji za izradu zubnih ispuna.
srebreni halogenidi, spojevi srebra i klora (AgCl), broma (AgBr) ili joda (AgI). Koriste se u proizvodnji fotografskih filmova, ploča i papira.
srebreni nitrat, AgNO3, najvažniji spoj srebra. Dobiva se otapanjem srebra u nitratnoj kiselini. Upotrebljava se u medicini, fotografskoj ind. i kao reagens u analitičkoj kemiji.
Srebrenica, grad na I BiH; o. 2801 st. Leži 35 km ji od Zvornika. Do rata 1992. razvijeno rudarstvo (olovo, cink i zlato) te metalurška ind. U okolici grada mineralni izvor Crni Guber. Prvi se put se spominje u… Nastavi čitati →
