sub specie aeternitatis (lat.), pod vidom vječnosti; izraz kojim se izriče bezvremenost nekih pojava.
sub-, sup- (lat.), predmetak u složenicama u značenju: pod- (pot-), ispod, niže.
subaša (tur.), nadzornik, upravitelj. U Osman. Carstvu, dužnosnik koji je nadzirao razdiobu vode, potom drž. zapovjednik na manjem terit. području, redarstveni zapovjednik i nadzornik. Od XVIII. st. s. se naziva i upravitelj begovskih ili aginskih imanja.
Subašić, Danijel, hrvatski nogometaš (Zadar, 27. X. 1984). Vratar, igrao za Zadar (2003–08) i splitski Hajduk (2008–12; 126 nastupa), od 2012. član je Monaca (274 nastupa). S Hajdukom osvojio hrvatski kup 2010., a s Monacom francusko prvenstvo 2017. Za… Nastavi čitati →
subatomske čestice → elementarne čestice
subdominanta (lat.), donja dominanta, od J. Ph. Rameaua naovamo, naziv četvrtog stupnja ljestvice u duru i molu, ispod petog stupnja, tj. dominante. U širem smislu, trozvuk na četvrtom stupnju ljestvice i svaki akord koji ima funkciju subdominante.
subdukcija (lat.), podvlačenje jedne oceanske kore pod drugu, ili pod kontinentalnu koru. Dio ciklusa tektonike ploča. Zona subdukcije obilježena je magmatskim i metamorfnim procesima i markirana vulkanskim nizom te paralelnim metamorfnim pojasima.
subincizija (lat.), uzdužno rasijecanje mokraćne cijevi na donjoj strani penisa. Obično se izvodi ritualno u adolescentnoj dobi u muškaraca nekih plemena u Africi, Juž. Americi, Australiji i Polineziji.
subito (tal.), oznaka za naglu promjenu u tempu ili dinamici (subito piano odmah tiho, bez prijelaza; subito allegro odmah prijeći u brzi tempo izvođenja).
subjekt (lat.), općenito, supstrat ili osnova, nositelj stanja ili svojstava. U gramatici, podmet, element rečenice (jedna riječ ili više njih, sintagma) na koji se odnosi predikatna izjava (koji označava da tko što radi ili o kojem se govori). To je… Nastavi čitati →
subjekt prava, fiz. ili prav. osoba koja može biti nositelj prava i obveza. Svojstvo prav. subjekta da bude nositelj prava i obveza naziva se i prav. sposobnošću, a da bi s. p. mogao sudjelovati u prav. prometu, mora imati… Nastavi čitati →
subjektivan (lat.), u općem jeziku, određen prema nečemu svojim osobnim stavom, interesom, ukusom; zato pristran, jednostran, neobjektivan.
subjektivizam, filoz. nazor prema kojemu istina i vrijednosti nisu dane objektivno, nego se sva spoznaja osniva na pojedinačnom subjektu spoznavanja. Subjekt se može odrediti kao “općena svijest” ili “transcendentalno”, ili kao individualna svijest (subjekt), čiji je krajnji spoznajni oblik… Nastavi čitati →
subjunktiv (lat.), istoznačnica u nekim jezicima (npr. francuskom, španjolskom) za → konjunktiv.
sublimacija (lat.) 1. Proces pri kojem neka kruta kem. tvar izravno prelazi u plinovitu (npr. jod) i obratno, bez tekuće međufaze. Produkt sublimacije (kondenzirana para) naziva se sublimat. Primjenjuje se kao metoda za pročišćivanje nekih kemikalija. 2. Hlapljenje čvrstih… Nastavi čitati →
sublimat 1. Produkt sublimacije. 2. Živin klorid, HgCl2; bijela kristalna tvar topljiva u vodi. Nastaje otapanjem živinog oksida u solnoj (kloridnoj) kiselini. Upotrebljava se u farmaciji kao antiseptik.
subordinacija (latinski: subordinatio), podređenost, podčinjenost, podložnost. → insubordinacija
subota, naziv za šesti dan u tjednu. Odgovarajući naziv, koji se poslije proširio po pojedinim jezicima, slav. su jezici preuzeli iz slav. oblika koji je preuzet u vrijeme početaka širenja kršćanstva iz lat. sambata sr. mn. ili grč. sámbata… Nastavi čitati →
subotari, također sabatinci, čest naziv za različite vjerske skupine i crkve nastale nakon reformacije koje drže subotu umjesto nedjelje za tjedni neradni dan. Ime je uobičajeno i u drugim slav. narodima (npr. rus. subotniki), a označava ugl. adventističke crkve.
Subotica (njem. Maria Theresiopel ili Theresiopel; mađ. Szabadka), grad u Vojvodini, sjev. Srbija; 99 471 st. Leži u sjev. dijelu bačke zaravni, o. 10 km j od granice s Mađarskom. Poljoprivr. okolica; uzgoj pšenice, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo. Prehr., kem.,… Nastavi čitati →
