Barenboim, Daniel, izraelski pijanist i dirigent (Buenos Aires, 15. XI. 1942). Debitirao kao pijanist 1949, preselio se 1952. u Izrael, nastavio studij u Italiji i Francuskoj, pohađao dirigentske tečajeve → Igora Markeviča u Salzburgu, 1955. počeo… Nastavi čitati →
Barents ili Barentsz, Willem, nizozemski pomorac i polarni istraživač (Terschelling, oko 1550 – Arktik, 20. VI. 1597). Tražio put u Kinu uza sjevernu obalu Euroazije. Poduzeo tri putovanja (1594, 1595. i 1596) prikupivši mnoge meteorološke podatke i… Nastavi čitati →
Barentsburg, rudarsko naselje (ugljen) na jugozapadu otoka Spitsbergena, Norveška, smješteno na južnoj obali Isfjordena; oko 500 stanovnika (2007), uglavnom Rusa i Ukrajinaca.
Barentsov otok (norveški: Barentsøya), najmanji od četiriju velikih otoka u otočju Svalbardu, Norveška, oko 600 km2; nema stalnih naselja.
Barentsovo more, dio Sjevernog ledenog mora, između sjeverne europske obale, otočja Svalbard, Zemlje Franje Josipa i Nove zemlje, 1 438 000 km2, prosječne dubine 186 m, najveće 600 m. U zapadni… Nastavi čitati →
Barère de Vieuzac, Bertrand, francuski političar i revolucionar (Tarbes, 10. IX. 1755 – Tarbes, 13. I. 1841). Član Konventa (1792–94) i Odbora Nacionalnog spasa (1793), isprva pristaša → Robespierrea. Optužen za provođenje terora… Nastavi čitati →
bareta, okrugla ili četverokutna meka kapa bez štitnika, “francuska kapa” starogermanskog, odnosno rimskog izvora. U XV. i XVI. stoljeću u europskim zemljama muško i žensko pokrivalo; u XX. stoljeću ponegdje dio službene odjeće rudara, svećenika, vojnika i dr.
bareter (francuski), otpornik od tanke žice u balonu koji je napunjen vodikom. Otpor mu se mijenja s temperaturom, pa se upotrebljava u regulacijskim mjernim uređajima.
Baretić, Renato, hrvatski novinar i književnik (Zagreb, 12. IV. 1963). Apsolvirao je studij komparativne književnosti i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izgradio je razgranatu novinarsku suradnju s mnogim hrvatskim glasilima (Slobodna Dalmacija, Ferale Tribune, Globus,… Nastavi čitati →
Baretti, Giuseppe, talijanski književnik i kritičar (Torino, 24. IV. 1719 – London, 5. V. 1789). Osnovao časopis La frusta letteraria (1763–65), koji je sam uređivao i pisao, zalažući se na njegovim stranicama za novu književnost… Nastavi čitati →
Bareza, Nikša, hrvatski dirigent (Split, 31. III. 1936). Studirao u Zagrebu i Salzburgu, 1959–74. dirigent u Zagrebačkoj operi (1965–74, direktor), potom djeluje u Zürichu i Grazu (u kojem je od 1981. direktor i prvi dirigent Opere),… Nastavi čitati →
barge (barža), plovilo na vlastiti pogon za prijevoz velikih tereta rijekama i morima; služi i za opskrbu drugih brodova, za izvođenje pomorskih radova i sl.
Bargello, gotička građevina u Firenci iz XIII. stoljeća (Palazzo del Podest). Tijekom vremena građevina raznih namjena (tamnica), a od XIX. stoljeća muzej srednjovjekovne i renesansne umjetnosti, pretežito skulpture (Ghiberti, Donatello, Michelangelo, Cellini i dr.).
Barguzin, rijeka u Rusiji, Burjatska Republika, ulijeva se u Bajkalsko jezero u središnjem dijelu istočne obale; duga 400 km, u srednjem toku močvarno područje.
barhana, dina (sipina) srpasta tlocrta, jedan od najčešćih oblika dina. Nastaje u pustinjskim područjima s vjetrom stalnog smjera; konveksnom stranom okrenuta prema vjetru, a “rogovima” niz vjetar. Asimetričan presjek s blagim nagibom u privjetrini, a strmim u zavjetrini. Barhane… Nastavi čitati →
barhe(n)t (od njemačkog: Barchent), parhet, pamučna ili viskozna, jednobojna, prugasta ili s uzorcima tkanina za toplije donje rublje.
Bari, grad u jugoistočnoj Italiji, luka na jadranskoj obali, glavni grad istoimene pokrajine (5138 km2, 1 594 109 stanovnika/2005/) i regije Apulije (Puglia); 320 475 stanovnika (2010). Utemeljili su ga vjerojatno Iliri. Osnovan oko… Nastavi čitati →
baricentar (grčki: baros i latinski: centrum), težište (centar) mase; u astronomiji, točka oko koje se gibaju tijela dvojnog (ili višestrukog) sustava, npr. dvojne zvijezde.
Baričević, Adam Alojzij, hrvatski polihistor i bibliofil (Zagreb, 12. IX. 1756 – Brdovec, 21. III. 1806). Studirao filozofiju i teologiju u Beču. Od 1779. svećenik, od 1790–1803. župnik u Zagrebu i Brdovcu. Član napuljske i… Nastavi čitati →
Baričević, Doris, hrvatska povjesničarka umjetnosti (Graz, 7. IX. 1923 – Zagreb, 31. III. 2016). Završila Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1972. Istraživala skulpturu i drvorezbarstvo XVII. i XVIII. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj (Križevci, Čazma,… Nastavi čitati →
