latentna toplina, oznaka L, stari naziv za količinu topline koja se veže ili oslobađa kada tvar, pri stalnoj temperaturi, mijenja svoje agregatno stanje (npr. iz čvrstog u tekuće, iz tekućeg u plinovito). Pri isparavanju vode toplina se veže,… Nastavi čitati →
Lateran, papinska palača u Rimu uz baziliku sv. Ivana Lateranskoga u kojoj je održano pet ekumenskih koncila. Eksklava Vatikanske Države. Od Konstantina Velikoga (poč. IV. st.) do preseljenja papa u Avignon (1309) papinska rezidencija. Potkraj XVI. st. papa Siksto… Nastavi čitati →
laterit, “crvena zemlja” nastala kem. trošenjem magmatskih (silikatnih) stijena u uvjetima trop. i suptrop. klime. Sastoji se ugl. od raznih oksida i hidroksida aluminija i željeza; upotrebljava se kao ruda.
laterna magica (latinski: čarobna svjetiljka), prvi optički uređaj za projiciranje sličica na zid, vrsta jednostavnoga dijaprojektora, izumio ga je 1659. vjerojatno → Ch. Huygens, a detaljno opisao → A. Kircher. U XIX. stoljeću projekcije s pomoću… Nastavi čitati →
latice, listići koji čine cvjetni vjenčić.
Latifi (Abdallatif Čelebi), tur. knjiž. povjesničar (Kastamun, 1491 – Yanbu, 1582). Sastavio antologiju pod nazivom Tezkere-i šuara (1546), u koju je uvrstio 302 pjesnika od XIV–XVI. st.
latifundija (lat.), krupni priv. zemljišni posjed usmjeren na proizvodnju jedne ili malog broja poljoprivr. kultura. Razvio se u rim. doba, proizvodnja se zasnivala na robovskom radu. Opstao do u suvr. doba u zemljama koje nisu provele agrarne reforme.
Latina (do 1947. Littoria), grad i upravno središte istoimene provincije, regija Lacij, 64 km ji od Rima; 124 330 st. Trg. i industr. središte; prehr., kem., keramička i duhanska ind. Prerada šećerne repe; šećerana. Konzerviranje voća i povrća. Proizvodnja… Nastavi čitati →
Latini, indoeuropski (italski) stanovnici antičkoga Lacija koji se pojavljuje u ←II. tisućljeću. Bili su smješteni na razmjerno uskom području južno od Tibera. Najvažnija gradska središta bila su Alba Longa, Tusculum, Lavinium, Ardea, Tibur (danas Tivoli) i Praeneste (Palestrina). Povijesni… Nastavi čitati →
Latini, Brunetto, tal. pisac (Firenca, o. 1220 – Firenca, o. 1294). Borbeni firentinski gvelf, revno je služio rodnoj komuni kao bilježnik, političar i poklisar. Nakon poraza gvelfa 1260. prebjegao u Francusku, gdje je napisao Riznicu, 3 knjige enciklopedijskoga… Nastavi čitati →
latinica 1. Opći naziv za svako pismo nastalo od lat., starorim. pisma (npr. hrvatska latinica). 2. Skupni naziv za sva takva pisma. Povijest latinskoga pisma i latinica. Rimljani su u ←VII. st. preuzeli pismo od Etruščana i Grka. Grč.… Nastavi čitati →
Latinska Amerika, kulturološki pojam; obuhvaća Srednju i Južnu Ameriku. Proteže se od meksičke r. Río Grande na S do Ognjene zemlje na J (rt Horn). Prostor velike prir. i društv. raznolikosti. U prošlosti pod jakim kult., nac. i polit.… Nastavi čitati →
Latinska četvrt, stara grad. četvrt Pariza, između r. Seine na S i vrtova Luxembourg na J. Poznata po prestižnim školama (lycées) i sveučilištu Sorbonne (osnovano 1253). Muzeji (Musée de Cluny s galsko-rim. termama te bogatom zbirkom srednjovj. umjetnosti… Nastavi čitati →
latinska književnost, svi dokumenti pismenosti, znanosti i književnosti na lat. jeziku. Dijeli se na l. k. u užem smislu, nastalu u ant. Rimu, i na opsežnu literaturu znanstv. i umj. karaktera, iz razdoblja od propasti Zap. Rim. Carstva do… Nastavi čitati →
latinski jezik, jezik italske grane indoeur. jezika (koja se dijeli na latinsko-faliskijsku i oskijsko-umbrijsku grupu). Isprva govoren u Rimu i okolini, u području Lacija. Najstariji su zapisi iz ←VII/VI. i ←VI/V. st. U vremenu ←V–←III. st jezik se veoma… Nastavi čitati →
Latinsko Carstvo, državna tvorevina sa sjedištem u Carigradu, nastala u IV. križarskom ratu. Ustrojena od dijela Bizantskoga Carstva. Križari su uoči osvajanja Carigrada sklopili nagodbu s → Aleksijem IV. Angelom da im se, nakon što pomognu povratak na… Nastavi čitati →
Latinjina, Larisa, ukrajinska gimnastičarka (Herson, 27. XII. 1934). Višestruka prvakinja Sovjetskoga Saveza; na Olimpijskim igrama (1956, 1960. i 1964) osvojila ukupno 18 medalja (9 zlatnih, 5 srebrenih i 4 brončane), najviše od svih športašica koje… Nastavi čitati →
latirizam (grč.), kronično otrovanje ljudi i domaćih životinja sjemenkama mahunarki iz roda Lathyrus. U ljudi najčešće nastaje uporabom brašna koje sadrži samljevene plodove slanutka ili grahorice (a koji sadrže alkaloid latirin). Javlja se spastična kljenut obiju nogu, bolovi… Nastavi čitati →
latit, efuzivna magmatska stijena neutralnog sastava, trahiandezit. Sadrži podjednake količine kalijskih feldspata i plagioklasa. Od minerala dolaze još klinopiroksen (augit), biotit i amfibol.
latituda (latinski: latitudo širina), geografska širina. → geografske koordinate
