orah (Juglans), rod listopadnog drveća iz por. oraha (Juglandaceae), podrijetlom iz sr. i zap. Azije. Obični orah (Juglans regia) visok do 25 m, svijetlosive kore, široke krošnje. Listovi su aromatična mirisa, muški cvjetovi su viseće rese, a ženski… Nastavi čitati →
Orahovica, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Virovitičko-podravskoj županiji, na sjevernim padinama Krndije, 60 km jugoistočno od Virovitice i 23 km zapadno od Našica. Leži na 183 m nadmorske visine. Naselje ima 3954, a gradsko… Nastavi čitati →
oralan (lat.), koji se tiče usta i usne šupljine (o. higijena), ili se uzima na usta (npr. lijek), ili se tvori u usnoj šupljini (npr. o. glasovi).
Oran (arapski: Wahrān), gl. grad istoimenog vilajeta (2145 km2, 1 265 616 st.), sjeverozap. Alžir; 645 984 st. Važna luka (2. po značenju, iza gl. grada Alžira) na obali istoimenog zaljeva (Sredozemno more) te trg.… Nastavi čitati →
Orange (ant. Arausio), gl. grad dep. Vaucluse, regija Provence-Alpes-Côte d’Azur, jugoist. Francuska; 30 530 st. Leži na lijevoj obali r. Rhône, 27 km s od Avignona. Turist. i trg. središte poljoprivr. okolice. Prehr. ind. Proizvodnja stakla. Mnoge zgrade… Nastavi čitati →
Orange Free State → Free State
orangutan (malajski ôrang-űtan, šumski čovjek), vrsta uskonosih majmuna iz por. čovjekolikih majmuna (Hominidae). Rasprostranjen na Borneu i Sumatri. Ima gusto krzno crvenosmeđe boje (Pongo pygmaeus pygmaeus), odn. žutosmeđe boje (Pongo pygmaeus abelii), prednji su mu udovi… Nastavi čitati →
Oranienburg, grad u sav. zemlji Brandenburg, 34 km sz od Berlina, ist. Njemačka; 43 275 st. Leži na obali r. Havel. Na rubu grada tijekom II. svj. rata nalazio se jedan od najvećih njem. nacist. logora (osn. 1936),… Nastavi čitati →
orant (lat.), u ranokršć. umjetnosti, čovjek ili žena uzdignutih ruku u molitvi; od VI. st. personifikacija Crkve, potom ikonografski prikaz Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Oranje (franc. Orange), niz. plemićka obitelj i vladarska dinastija. Utemeljitelj dinastije Vilim potkraj VIII. st. stekao je grofoviju Orange u jugoist. Francuskoj po kojoj dinastija nosi ime i nakon što je izgubila posjede u Francuskoj (1713), a očuvala samo one… Nastavi čitati →
Oranje, rijeka na J Afrike, duga o. 2090 km; porječje 855 000 km2. Izvire na zap. padinama gorja Drakensberg (Lesoto), na o. 3300 m n.m., teče prema JZ kroz Lesoto, ulazi u Južnoafr. Republiku. U… Nastavi čitati →
Oranje, naziv pov. pokrajine i burske države u juž. Africi. Državu su 1842. formirali Buri povlačeći se pred brit. vojskom prema S, na područja afr. plemena Soto. Premda je Vel. Britanija priznala državu 1854, nakon otkrića dijamanata (1868) obnovila… Nastavi čitati →
Oranjestad, najveći grad i luka na zap. obali karipskog otoka Arube, Nizozemski Antili, Sint Eustatius; 1097 st. Utvrda Zourtman izgrađena 1796. radi obrane od gusara. Turizam. Petrokem. ind.
orao, u heraldici, jedan od najstarijih grbovnih likova (Babilonija). U eur. heraldici bilježi se od IX. st., nakon krunidbe Karla Velikog za rim. cara. Dvoglavi heraldički orao javlja se već na hetitskim spomenicima, a nakon dva tisućljeća ponovno dolazi… Nastavi čitati →
Orao, krat. Aql (lat. Aquila), zviježđe ekvatorijalnog neba s najsjajnijom zvijezdom Altair. Eta Aql najsjajnija je cefeida s periodom od 7,177 dana.
Oraon (Kurukh), dravidski narod nastanjen u indij. sav. državama Madhya Pradesh, Orissa i Bihar; o. 1 900 000 pripadnika. Njihov jezik (kurukh) srodan je gondskom i drugim jezicima naroda sred. Indije; pripadnici O. nastanjeni u gradovima govore… Nastavi čitati →
orasi (Juglandaceae), por. drvenastih dvosupnica pretežito iz umjerene zone sjev. polutke. Cvjetovi su rese, a plod koštunica. Najpoznatiji rodovi: orasi, krilati orasi i hikori.
orašac (Arachis hypogaea), kultivirana suptrop. i trop. biljka uljarica iz por. leptirnjača (Fabaceae), podrijetlom iz Juž. Amerike. Nakon cvjetanja stapke plodova produžuju se prema tlu te se mahune otvaraju ispod zemlje. Sjemenke (kikiriki) se jedu pržene ili se… Nastavi čitati →
Orašje, gradić na obali r. Save, o. 20 km sz od Brčkog, BiH; 3613 st. Poljoprivreda. Ind. stradala u ratu 1990-ih.
