viteški redovi, u Kat. crkvi, više crkv. redova nastalih u vrijeme križarskih ratova radi zaštite hodočasnika u Svetoj zemlji, njege bolesnika i ranjenika te oružane borbe protiv muslimana. Svaki se red sastojao od vitezova iz redova plemića, svećenika i… Nastavi čitati →
viteški roman, književni žanr popularan u Europi od XII. do XV. stoljeća. Njegova obilježja prisutna su već u Odiseji i antičkim legendama. Opisuje pustolovine junaka, čudesa i velike opasnosti nad kojima junaci odnose pobjedu, pri čem je jedinstvo radnje… Nastavi čitati →
viteštvo (lat. militia). Višeznačni pojam koji obuhvaća različite voj., društv. i kult. kategorije: 1. Teško oklopljeni konjanici, koji će tijekom sr. vijeka činiti osnovu voj. sile. 2. Društv. sloj iz kojeg će se na prijelomu iz ranog u razvijeni… Nastavi čitati →
Vitez, grad u sred. Bosni, u dolini r. Lašve, na ist. rubu Travničkog polja, 10 km jz od Zenice; 8400 st. Sastoji se od starog (uz cestu Sarajevo–Travnik) i novog dijela (uz raniju želj. prugu Lašva–Travnik). Kem., metaloprerađivačka, voj. i drvna ind.
Vitez od Sredne, Ivan, hrv. humanist, ostrogonski nadbiskup i diplomat (Sredna, Križevačka županija, o. 1405 – Ostrogon, Ugarska, 6. VIII. 1472). Nakon studija u Padovi postaje protonotar kralj. kancelarije u Budimu te odgojitelj Ladislava i Matijaša, sinova vojvode Jánosa… Nastavi čitati →
Vitez, Grigor, hrvatski književnik (Kosovac, kraj Okučana, 15. II. 1911 – Zagreb, 23. XI. 1966). Završio Učiteljsku školu u Pakracu. Pjesnik, dječji pjesnik, prozni pisac, prevoditelj i urednik u izdavačkom poduzeću Mladost. U pjesništvu pokazuje istančan smisao za pejsaž,… Nastavi čitati →
Vitez, Zlatko, hrv. glumac i redatelj (Varaždin, 22. VI. 1950). Diplomirao na zagreb. kaz. akademiji. Glumio u širokom rasponu uloga klas. i modernog repertoara, te na filmu. Utemeljitelj ravnatelj, najčešće i redatelj putujuće kaz. družine Histrion, koja se od… Nastavi čitati →
Vitezović, Pavao Ritter, hrvatski književnik, povjesničar i leksikograf (Senj, 7. I. 1652 – Beč, 20. I. 1713). Školovao se u Senju i Zagrebu, a oko 1674. boravio u Rimu. Dvije godine proveo je kod slovenskoga polihistora J. V.… Nastavi čitati →
Viti Levu, najveći i gl. otok države Fidži u juž. Pacifiku; 10 388 km2, o. 620 000 st. Vulkanskog postanka; u sred. dijelu mnogo ugaslih vulkana (Tomaniivi, 1323 m, najviši vrh Fidžija). Poljodjelstvo (šećerna trska, ananas, pamuk,… Nastavi čitati →
Vitić, Ivo, hrvatski arhitekt (Šibenik, 21. II. 1917 – Zagreb,
21. XII. 1986). Završio Tehnički fakultet u Zagrebu 1941. Projektirao mnogobrojne obiteljske vile i višekatne stambene zgrade u Zagrebu (Pionirski grad, danas Grad mladih), a ostvarenjima, često interpolirana u… Nastavi čitati →
vitiligo (lat.), telećak, depigmentacijska bolest kože koja se očituje nepravilnim, često konfluirajućim mliječnobijelim područjima. Radi se o genski uvjetovanom, autoimunosnom gubitku kožnog pigmenta melanina. V. se javlja i u nekih životinja (arap. konji, psi rotvajleri).
Vitim, rijeka u ist. Sibiru, desni pritok Lene, duga 1832 km; porječje 227 000 km2. Izvire u Ikatskom gorju i od Bajkalskog jezera. Zaleđena od listopada do svibnja. Plovna 300 km od ušća. U porječju se nalaze ležišta zlata.
vitlo, stroj za dizanje tereta namatanjem užeta na bubnju pokretanog ručnim, el., motornim ili hidrauličkim pogonom.
Vitold (lit. Vytautas; polj. Witołd), veliki knez Litve (?, 1350 – Troki, 27. X. 1430). Rođak velikoga lit. kneza i polj. kralja Vladislava II. Jagela; ugovorom iz Ostrówa Vitoldu je priznato pravo na lit. prijestolje (1392). Proširio svoje stečevine, pripojio… Nastavi čitati →
Vitória, glavni grad savezne države Espírito Santo, istočni Brazil, na zapadnoj obali istoimenoga otoka u zaljevu Espírito Santo; 327 801 stanovnika (2010), površina 98 km2. Lučko, trgovačko, industrijsko i obrazovno središte poljoprivredno-rudarskoga (Minas Gerais) zaleđa. Izvoz željezne… Nastavi čitati →
Vitoria-Gasteiz (kastiljski: Vitoria; baskijski: Gasteiz), glavni grad provincije Álava/Araba i autonomne zajednice Baskije, sjeverna Španjolska; na rijeci Zadorri; 224 634 stanovnika (2016). Upravno, trgovačko i industrijsko središte poljoprivredne okolice (šećerna repa); industrija namještaja, automobila (Mercedes-Benz, Michelin), bicikala, poljoprivrednih strojeva,… Nastavi čitati →
Vitoša, planinski masiv u zap. Bugarskoj, jz od Sofije; najviši Černi vrh, 2290 m. Građen ugl. od kristaličnih stijena; šumovit, u najvišim predjelima planinski pašnjaci. Turizam. NP, skijališta, mineralni izvori. Proizvodnja građev. kamena (vitoški sijenit).
Vitovec, Jan, slavonski ban (? – Šabac ?, 1468). Češ. husitski plemić; od 1439. djeluje u službi Ulrika Celjskog. Nakon njegove smrti slavonski ban (1457–63). Poginuo kao vojskovođa Matije Korvina u opsadi tur. utvrde Šabac.
vitraj (franc.), prozorska ploha sastavljena od raznobojnih staklenih pločica povezanih olovnim okvirima (armatura). Ukras crkv. prozora. Najstariji v. izvedeni su potkraj X. st. u Reimsu. Vrhunac dosežu u XIII. st.
vitrina (franc.) 1. Ormarić sa staklenim plohama i policama. Ušao u modu u doba Luja XVI. za držanje porculanskih figurica i posuđa, kipića od bjelokosti i različnih ukrasnih predmeta. U muzejima služi za izlaganje umj., pov., etnografskih i drugih predmeta… Nastavi čitati →
