orlovac, zeljasta biljka trajnica (Galega officinalis) iz por. leptirnjača (Fabaceae). Naraste do 1 m, pušta jako vretenasto korijenje. Perastih listova i svijetlomodrih cvjetova u grozdovima, kao plod daje do 5 cm duge mahune. Raste na vlažnom i hranjivom tlu… Nastavi čitati →
orlovi (Aquila), rod grabežljivih ptica iz por. jastrebova (Accipitridae). Imaju oštar, svinut kljun, snažne noge s čvrstim pandžama. Suri o. (A. chrysaetos) najveći je iz tog roda, naraste do 1 m, raspona krila 2 m. Smeđe boje,… Nastavi čitati →
Orlovska oblast, oblast na zapadu Rusije; 24 652 km2, 766 152 stanovnika (2015). Na sjeveru graniči s oblastima Kaluga i Tula, na istoku s oblašću Lipetsk, na jugu s oblašću Kursk, a na zapadu s oblašću Brjansk.… Nastavi čitati →
Orly, gradić u dep. Val-de-Marne, regija Île-de-France, sjev. Francuska; 20 528 st. Juž. predgrađe Pariza s međunar. zračnom lukom.
Orljava, rijeka u Slavoniji, duga 89 km; porječje 1494 km2. Izvire na sjev. podnožju Psunja, teče kroz Požešku kotlinu, ulijeva se u Savu na jugozap. rubu Jelas-polja, kraj Slavonskoga Kobaša. Gl. pritoci (lijevi): Brzaja, Glogovac, Vetovka,… Nastavi čitati →
Orłowski, Aleksander, poljski slikar i grafičar (Varšava, 9. III. 1777 – Sankt Peterburg, 13. III. 1832). Slikao portrete, satiričke seoske i vojničke žanr-scene te prizore bitaka. U Rusiju prenio tehniku litografije. Utjecao na poljski romantizam.
Ormandy, Eugene (pravim imenom Jenő Blau Ormándy), amer. violinist i dirigent mađ. podrijetla (Budimpešta, 18. XI. 1899 – Philadelphia, 12. III. 1985). Violinu studirao u Budimpešti. Od 1921. u SAD-u, neko vrijeme koncertni majstor Capitol Theatre… Nastavi čitati →
ormar (lat. armarium), dio pokućstva s vratima, iza kojih se nalaze police, pregrade, ladice i sl. za pohranu odjeće, posuđa, knjiga, oružja, crkv. liturgijskih predmeta i dr. Najraskošnije urešeni rezbarijama i pozlatom u renesansi, baroku i rokokou; u ruralnim… Nastavi čitati →
ornament (lat.), u lik. umjetnostima ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih i antropomorfnih motiva. Ornamentikom se naziva skup ornamenata koji pripadaju određenom kult. krugu (starohrv. ornamentika).
ornat (lat.), svečano ruho za služenje mise; raskošno ruhu na krunidbenim svečanostima te služb. odjeća sudaca, porotnika, gradonačelnika i sl.
Orne, dep. na SZ Francuske, regija Basse-Normandie; 6103 km2, 293 283 st. Na Z graniči s dep. Manche, a na S s dep. Calvados. Gl. grad Alençon. Pretežno brdovit, os. na JZ i I; najviša točka… Nastavi čitati →
ornitologija (grč.), grana zoologije koja se bavi sveobuhvatnim proučavanjem ptica (podrijetlo, građa, način života).
ornitoza (grč.) → psitakoza
oro (grč. horos kolo, ples), naziv zbornih nar. plesova u obliku kola u južnoslav. zemljama (Bugarska, Crna Gora, Makedonija, Srbija).
orogen (grč.), ulančano gorje nastalo procesima boranja, navlačenja, rasjedanja, vulkanskim izljevima, metamorfizmom te izdizanjem (npr. Alpe, Dinaridi, Pireneji, Karpati, Ande, Himalaja itd.).
orogeneza (grč.), kompleksni geol. procesi u nastanku Zemljine litosfere koji boranjem, rasjedanjem i navlačenjem različitih kompleksa sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena uz prateći magmatizam i metamorfizam daju ulančani gorskih sustav. Ovisno o vremenskom razdoblju za koji je o. vezana, razlikujemo… Nastavi čitati →
orografija (grč.), grana geomorfologije ili fiz. geografije koja se bavi opisom i klasifikacijom oblika reljefa na Zemlji, te njegovom sistematizacijom prema vanj. obilježjima neovisno o njihovu nastanku.
orohidrografska karta, detaljna predodžba reljefa (prikazanog izohipsama) i voda manjeg dijela Zemljine površine izrađena u mjerilima topografskih karata (1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:200 000).
orometrija (grč.), grana fiz. geografije koja se bavi mjerenjem visine planina.
oromo, jezik iz kušitske skupine afrazijskih jezika, njime govori više od 12 mil. ljudi u sred. i ist. Etiopiji, te na S Kenije. Piše se etiopskim pismom.
