osip, pjege, mrlje, čvorići, mjehurići i dr. na koži (egzantem) ili sluznicama (enantem). Nastaje tijekom nekih zaraznih bolesti (ospice, varičele, rubeola, škrlet, pjegavac, sifilis), kao alergijska manifestacija kod uzimanja nekih lijekova, kod nekih kožnih i krvnih bolesti.
osjak (Cirsium), biljni rod zeleni iz por. cjevastocvjetnih glavočika (Asteraceae). Oštro nazubljeni listovi imaju bodlje, cvjetne se glavice sastoje od cjevastih cvjetova purpurne, žućkaste ili bijele boje, a njihove šiljaste ovojne ljuske imaju često na vrhu trn. Medonosna… Nastavi čitati →
Osječko-baranjska županija (XIV.), administrativno-teritorijalna jedinica u istočnoj Hrvatskoj sa sjedištem u Osijeku; 3587 km2, 305 032 stanovnika (2011) ili 85 st./km2. Graniči s Mađarskom na sjeveru, Srbijom na istoku, Vukovarsko-srijemskom županijom na jugoistoku, Brodsko-posavskom županijom… Nastavi čitati →
osjećaj, oznaka za čuvstveni doživljaj i odnos čovjeka prema predmetima i pojavama stvarnosti. Mogu se podijeliti u različite skupine. Tako postoji osjetilni osjećaj (osjet opipa, gladi i sl.) ili općeniti o., osjećajni tonovi (ugoda, neugoda); zatim emotivni šok ili… Nastavi čitati →
osjemenjivanje ili inseminacija (lat.), proces koji u životinja i čovjeka dovodi do kontakta muške i ženske spolne stanice, nakon čega uslijedi oplodnja. U biljaka se takav proces naziva oprašivanje. Umjetno o. provodi se u domaćih životinja tako što se prikupljena… Nastavi čitati →
osjet, elementarni duševni doživljaj što nastaje u živčanom sustavu djelovanjem različitih podražaja na osjetne receptore, osjetna tjelešca i osjetila. Podražaj izaziva u receptorima određene promjene, koje se pretvaraju u akcijske potencijale (impulse). Ovi se osjetnim živcima prenose u osjetna… Nastavi čitati →
osjetila, čula, posebne formacije na okončinama osjetnih živaca. Najjednostavniji su osjetni receptori (npr. mehanoreceptori, termoreceptori, kemoreceptori), a složeniji čine osjetne organe (npr. oko, uho). Od o. putem osjetnih živaca impulsi idu u sred. živčani sustav, gdje nastaje percepcija osjeta.
osjetljivost, u psihologiji, naziv za manju ili veću sposobnost osjetnog organa da na odgovarajuće podražaje odgovara osjetima stanovite jačine i vrijednosti. Tako npr. postoji izvanredna ili smanjena slušna o., manje ili više razvijena o. za razlikovanje boja, tonova, mirisa… Nastavi čitati →
osjetna tjelešca, očahureni završeci osjetnih živčanih vlakanaca u koži i mišićima. Ima ih nekoliko vrsta: za osjet laganog dodira, jačeg pritiska, topline, hladnoće, vibracije i dr.
osjetne varke, naziv za netočne percepcije, zapažanja kojima sadržaj nije u skladu s objektivnom stvarnošću na koju je sadržaj usmjeren. Postoji čitav niz perceptivnih varki uvjetovanih iskustvom, koje može osjetne podatke smjestiti u cjeline što ne odgovaraju posve objektivnim… Nastavi čitati →
Oskar I. (punim imenom Joseph François Oscar Bernadotte), švedski i norveški kralj (Pariz, 4. VII. 1799 – Stockholm, 8. VII. 1859). Sin francuskoga maršala Jean-Baptistea Bernadottea, kasnijega švedskog i norveškog kralja Karla XIV. Ivana, utemeljitelja dinastije… Nastavi čitati →
Oskar II. (švedski: Oscar II, Oscar Fredrik), švedski i norveški kralj (Stockholm, 21. I. 1829 – Stockholm, 8. XII. 1907). Mlađi sin Oskara I. Naslijedio brata → Karla XV. Švedski kralj 1872–1907; norveški kralj 1872–1905.… Nastavi čitati →
Oski (lat. Osci ili Opici), staroitalski narod, u ant. doba nastanjen u Kampaniji. Ustrojeni u tri federacije gradova s Capuom, Nolom i Abellom te Nucerijom na čelu. Ugroženi od Samnićana, povezuju se s Rimom, ali nakon rim. poraza kraj Kane… Nastavi čitati →
oskijski jezik, jezik iz oskijsko-umbrijske grupe italske grane indoeur. jezika. Njime su govorili Oski (Osci, Opsci, Opici), sabelska plemena smještena j i i od Lacija. Sačuvano je o. 400 tekstova, većinom kratkih, iz vremena ←V. st. – I. st.;… Nastavi čitati →
oskoruša (Sorbus), rod listopadnog drveća iz por. ruža (Rosaceae). U našim planinskim šumama raste jarebika. Okrugle, grimiznocrvene koštuničaste bobe, veličine graška, nisu sočne pa ih jedu samo ptice, a rabe se i u pučkom liječništvu. Mukinja je rasprostranjena… Nastavi čitati →
oslad (Polypodium), rod paprati iz por. oslada (Polypodiaceae). Obična oslad (P. vulgare) ima jednostavne perasto podijeljene listove, na donjoj strani su trusnici skupljeni u okrugle trusne gomilice. Podanak je slatka okusa. Biljka sjenovitih obronaka, stijena i šuma.
osladi (Polypodiaceae), široko rasprostranjena por. paprati (Filicatae) kojoj pripadaju trajne zeleni s perasto razdijeljenim listovima. Najpoznatiji su obična paprat (rabi se protiv trakavice), papratac, jelenjak, zlatinjak, bujad, bujadika, oslad, slezenica, Gospina kosa.
Osler, William, kan. liječnik (Bond Head, 12. VII. 1849 – Oxford, 29. XII. 1919). Studirao na kan. i eur. sveučilištima. Na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu uveo kliničku nastavu interne medicine (1889), od 1904. prof.… Nastavi čitati →
oslić ili mol (tal.) (Merluccius vulgaris), jestiva riba iz por. mekušica (Gadidae). Dug do 1,25 m, težak do 15 kg. Leđa sivosmeđe boje, trbuh srebrenastobijel. Živi na dubini od 100–200 m, danju se zadržava blizu dna. Meso je… Nastavi čitati →
