Cajamarca, gl. grad istoimenog dep. u sz Peruu; 108 000 st; leži u izvorišnom dijelu istoimene rijeke na visoravni, 2750 m n. m. Najvažnije trg. središte s Anda. Središte poljoprivr. i rudarskog područja (srebro, olovo). Ind. tekstila,… Nastavi čitati →
Cajamarca, dep. u sz Peruu; na S graniči s Ekvadorom, a i granica je r. Maranón; 33 318 km2, 1 343 500 st. Gl. grad Cajamarca. Gospodarstvo većinom orijentirano na stočarstvo i… Nastavi čitati →
Cajanus, Juhana, finski filozof (Paltamo, 27. XII. 1655 – Turku, 27. VI. 1681). U Uppsali studirao teologiju, filozofiju i jezike. Poznat po disertaciji De anima mundi (1679), u kojoj razmatra sukob između filozofije prožete… Nastavi čitati →
Cajetan, Thomas (Tommaso) (pravo ime Jakob de Vio), talijanski kardinal (od 1517), teolog, osnivač neotomizma (Gaeta, 20. II. 1468 – Rim, 9/10. VIII. 1534). Papinski legat u Njemačkoj i vrhovni poglavar dominikanskog reda; sastao se 1518.… Nastavi čitati →
cakavizam, osobina suglasničkoga sustava nekih govora čakavskog narječja; na mjestu etimološkoga č izgovara se c, i umjesto s, š te z, ž izgovaraju se srednji glasovi ú, ę.
cake-walk (engleski), groteskni ples sjevernoameričkih crnaca. Nastao oko 1870. na plesnim zabavama u natjecanjima za najljepši plesni korak (nagrada kolač cake). Oko 1905. omiljen u jazzu. Primjenjivan i u umjetničkoj glazbi (→ Debussy: Gollivog’s Cakewalk u zbirci Children’s Corner).
caklina (glazura), nepropustan staklast sloj na površini keramike. Služi za ukras. Smjesa gline i olovne glazure služi za pocakljivanje lončarske robe, a smjesa kaolina, glinenca i vapnenca za porculan.
caklina, zubna, zubni emajl, tkivo koje pokriva vanjsku površinu zubne krune. Visoko je mineralizirana (kalcij, fosfor i hidroksilapatit) te predstavlja najtvrđu tvorevinu u organizmu. U kiseloj je sredini topljiva, kad počne propadati nastaje karijes. Fluoridi smanjuju njezinu topljivost.
caklovice, minerali u bubrežastim i grozdastim agregatima glatke i sjajne površine (minerali hematit i limonit).
cakonski dijalekt, grčki dijalekt koji je izravan potomak starogrčkog lakonskoga dijalekta (ostali današnji dijalekti potječu od koiné). Govori se na istočnom dijelu poluotoka Peloponeza.
cal, znak za kaloriju, mjernu jedinicu izvan SI-sustava. To je količina topline potrebna da se 1 gramu vode povisi temperatura za 1 °C (1 K). Zamijenjena je jedinicom džul (J); 1 cal = 4,1868 džula, 1 J = 0,2388 cal.
Calabozo, grad u sav. državi Guáricu, sr. Venezuela, na r. Guáricu, 180 km jz od Caracasa; 85 600 st. Dobio na značenju od 1950-ih god. kao središte melioracijskog projekta Guárico. U okolici proizvodnja riže. Osn. 1695.
Calabria, regija i poluotok u j Italiji između Tirenskoga i Jonskoga mora; 15 080 km2, 2 079 600 st. Sastoji se od provincija: Catanzaro, Cosenza, Crotone, Reggio di Calabria i Vibo Valentia.… Nastavi čitati →
Calais, grad i luka u dep. Pas-de-Calais, regija Nord-Pas-de-Calais, s Francuska, na ušću r. Homes; 77 300 st. Središte prometa s Vel. Britanijom (u obližnjem Sangatteu tunel ispod La Manchea, otvoren 1994; trajektna veza s Doverom). Cestovna,… Nastavi čitati →
Calama, grad u regiji Antofagasti, s Čile, na r. Loa, 200 km si od Antofagaste, na želj. pruzi Antofagasta–Bolivija; 95 400 st. Središte rudarskog područja. Cestovno križište. Uzletište. Opservatorij za proučavanje Sunca.
Calame, Alexandre, švicarski slikar i grafičar (Vevey, 28. V. 1810 – Menton, 17. III. 1864). Studirao u Ženevi. U duhu romantičnoga slikarstva slikao i u grafici radio patetične krajolike, poglavito s Alpa (Oluja nad planinom).
Calamiansko otočje (ili Calamianes), otočna skupina u Južnokin. moru između otoka Mindora i Palawana, z Filipini; 1554 km2, 40 000 st. Sastoji se od otoka Busuanga (887 km2), Culion, Coron i oko… Nastavi čitati →
calando (talijanski), popuštanje u jačini tona i istodobno usporavanje tempa izvođenja (istovremeno diminuendo i ritardando).
Călăraşi, grad i pristanište na lijevoj obali dunavskog rukavca Braţul Borcea, 370 km od ušća Dunava, ji Rumunjska; 77 000 st. Upravno središte istoimenog okruga uz granicu s Bugarskom, na dodiru Vlaške nizine i Dobrudže; 5074… Nastavi čitati →
