ajnštajnij (simbol Es), umjetni radioaktivni element, redni broj 99. Identificiran u termonuklearnim eksplozijama (1954). Dobio ime po Albertu Einsteinu.
ajnu, jezik koji se govorio od južne Kamčatke, preko Kurilskih otoka, južnog Sahalina i Hokkaida do otoka Honshua; danas ga se još sjećaju samo stariji.
ajsorski jezik → asirski jezik
Ajtmatov, Čingiz, kirgiski književnik (Šeker, 12. XII. 1928 – Nürnberg, 10. VI. 2008). Na ruskom i kirgiskom jeziku pisao drame, novele, romane i filmske scenarije. U djelima rabio motive kirgiskih legendi i mitova, opisivao nomadski život, kao… Nastavi čitati →
Ajubidi ili Ejubidi, turska seldžučka vladarska dinastija koja je 1171–1250. vladala Egiptom. Nazvana po Ajubu (Ejubu), ocu osnivača dinastije Saladina. U vrijeme sultana as-Saliha ustrojena je mamelučka tjelesna straža egipatskog sultana. Njegova sina Turana Šaha umorili su mameluci (1250),… Nastavi čitati →
Ajvalija, rudnik olova i cinka, jugozapadno od Prištine, Kosovo, otvoren 1951. Uz navedene rude i nešto srebra.
Ak Koyünlü (staroturski: Bijeli ovan), ime plemenskog saveza turkmenskih plemena u istočnoj Anatoliji i zapadnom Iranu sa središtem u današnjem Diyarbakiru. Spominje se od XIV. stoljeća. Najpoznatiji vladar bio je Uzun Hasan (1453–78), koji je 1467. uništio suparnički plemenski savez… Nastavi čitati →
AKA (akronim od njemačkog Ausfuhrkredit Aktiengesellschaft), specijalizirano dioničko društvo za kreditiranje njemačkog izvoza. Osnovano 1959. sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. Kapital mu je dijelom državni, a dijelom komercijalnih banaka.
Aka Larencija (latinski: Acca Larentia), u rimskome mitu žena pastira Faustula, koja je uz dvanaest svojih sinova spasila i odgojila osnivače Rima, Romula i Rema. Svake su joj godine prinosili žrtvu o svetkovini Larentalia.
Aka, Gündüz, turski književnik (Bitolj, 1885 – Istanbul, 7. XI. 1958). U prozi, lirici i esejima tematizira politička i socijalna pitanja. Glavna djela: romani Zvijezda Dikmena; Nepoznati vojnik; Kći ove zemlje.
Akaba (Al-’Aqabah, Aqaba), lučki grad na krajnjem jugozapadu Jordana, uz granicu Izraela, u Akabskom zaljevu; 80 100 stanovnika (2004). Jedina jordanska luka na obali dugoj 16 km. Bio predmetom spora sa Saudijskom Arabijom do 1965. Izvoz fosfata.
Akabski zaljev (Khalij Al-’Aqabah), zaljev Crvenog mora između Saudijske Arabije i Sinajskog poluotoka. Širok 19–27 km, dugačak 160 km, potopljeni je dio jordanskoga tektonskog jarka. Najveći dio obale pripada Egiptu i Saudijskoj Arabiji, a na krajnjem sjeveru izlaz… Nastavi čitati →
akacija (grčki: akakía nedužnost, nevinost), rod (Acacia) listopadnog i zimzelenog drveća, grmlja i polugrmlja, rjeđe penjačica, iz porodice Leguminosae, potporodice Mimosoideae. Biljka tropskih i suptropskih krajeva, ponajviše iz Australije, no kultivira se i u našim… Nastavi čitati →
Akad ili Agade, u starome vijeku, grad u Mezopotamiji koji je dao ime sjeverozapadnom dijelu donje Mezopotamije. Kraljevstvo Akad (←2334. do ←2279) osnovao je Sargon, a prostiralo se na Babiloniju, Asiriju i Siriju (najveći grad Babilon).
Akadem (grčki: Akádemōs), atenski heroj, spominje se u legendi o junaku Tezeju, otmičaru Helene. Akadem je Heleninoj braći odao mjesto gdje je sakrivena Helena. Po gaju blizu Atene, koji je bio posvećen Akademu, nazvana je Akademijom Platonova filozofska škola.
Akademgorodok, grad u Rusiji, predgrađe u sjeveroistočnom dijelu Novosibirska; 131 000 stanovnika. Osnovan 1957. kao znanstveno središte Sibira. Sveučilište, više od 20 znanstvenih instituta za prirodne, ekonomske i tehničke znanosti.
akademija (grčki), naziv za najviše znanstvene ustanove, često na nacionalnoj razini, te za specifične visoke i srednje škole (pomorska akademija, glazbena akademija, akademija likovnih umjetnosti, filmska akademija, vojna akademija). Ime akademija potječe od gaja u sjeverozapadnom dijelu Atene posvećenog heroju… Nastavi čitati →
akademije, umjetničke, specijalizirane visoke škole za stručnu izobrazbu likovnih umjetnika (slikara, kipara, grafičara), likovnih pedagoga i umjetnika primijenjenih umjetnosti. Razvile su se u XVI. stoljeću iz profesionalnih udruženja, cehova ili atelijera pojedinih umjetnika. Postupno postaju ustanove koje financira… Nastavi čitati →
akademizam, u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi naziv za korištenje ustaljenih, školskih, tradicionalnih postupaka; tehnička vještina bez istinskog nadahnuća. Akademski: duh i način koji pripada ili se odnosi na neku akademiju; znanstveni formalizam. U pogrdnom značenju: beživotan, zastario i knjiški.
