sekstet (engl.) 1. Skladba sa šest samostalnih i međusobno ravnopravnih dionica. 2. Naziv sastava od šest izvođača (instrumentalista ili pjevača a cappella ili uz instrum. pratnju) koji izvodi skladbe zvane sekstet. Najpoznatiji s. u instrum. glazbi su oni za 2… Nastavi čitati →
sekstilijun, broj koji iznosi milijun na šestu potenciju (1 000 000)6 = (106)6 = 1036, tj. jedinica iza koje slijedi 36 nula.
sekstina (lat.) → sestina
sekstola (lat.), skupina od 6 ritmičkih jednakih nota koje se izvode na jednu jedinicu mjere u kojoj je skladba. Grafički se predstavlja notnim vrijednostima kojima se bilježi jedinica mjere podijeljena na četiri (1 četvrtinka = 4 šesnaestinke) i označi lukom… Nastavi čitati →
seksualni organi → spolni organi
Sekt (njem. od franc. sec suh), njem. naziv za pjenušavo vino (pjenušac). Ako je pripravljeno isključivo od grožđa njem. podrijetla, smije nositi naziv Deutscher S.
sekta (lat.), sljedba, stranka, manja grupa koja se drugačijim nazorima ili praksom odvojila od neke veće filozofske škole, religijske zajednice i sl. Najčešće se ističu novim zanosom, moralnim rigorizmom ili fanatizmom; tradiciji, učenju ili hijerarhiji matične zajednice ili većinske skupine… Nastavi čitati →
sektaštvo, stvaranje i pojava sekti, zatvorenih skupina istomišljenika; djelovanje sektaša, netolerantnih osoba uskogrudnih mišljenja; podrivanje polit. stranke ili struje iznutra. Podrazumijeva destruktivno i negativno djelovanje pripadnika posebnih struja, frakcija. U komunist. pokretu s. je istoznačnica za dogmatski usku i… Nastavi čitati →
sektor (lat.) 1. U privredi, područje proizvodnje (privatni, javni, itd.). 2. U prometu, dio ceste ili želj. pruge. 3. U voj. nazivlju, odsječak borbene linije. 4. U geometriji, drugi naziv za kružni isječak. 5. U računalnoj tehnici, ukupna količina podatkovnih… Nastavi čitati →
sekularizacija (franc.) 1. Promjena, zamjena crkv. vlasti ili kontrole društvenom, građanskom ili laičkom; posvjetovljenje, laicizacija; samostalnost i smislenost svjetovnog društva. 2. Oduzimanje crkv. imovine koje provode svjetovne vlasti i njezino pretvaranje u drž. imovinu Javlja se u doba stvaranja apsolutnih… Nastavi čitati →
Sekulić-Gvozdanović, Srebrenka (Sena), hrvatska arhitektica (Banja Luka, BiH, 12. IV. 1916 – Zagreb, 27. XI. 2002). Diplomirala i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Crkve-tvrđave u Hrvatskoj), na kojem je bila profesorica (1970–86). Članica… Nastavi čitati →
Sekulić, Duško, hrv. sociolog (Zagreb, 1. V. 1947). Diplomirao psihologiju i sociologiju te doktorirao na Filoz. fak. u Zagrebu 1979, na kojem je bio profesor (1975–92). Od 1992–95. prof. sociologije i međunar. studija na Sveučilištu George Mason… Nastavi čitati →
Sekulić, Isidora, srpska književnica (Mošorin, 18. II. 1877 – Beograd, 5. IV. 1958). Pisala novele, putopise i eseje o književnim i društvenim temama. Istaknuta prevoditeljica. Prva žena članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Djela: Saputnici;… Nastavi čitati →
sekunda (lat.) 1. Osnovna SI-jedinica za vrijeme, traje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133. Ta je definicija usvojena na 14. općoj konferenciji za mjere i utege… Nastavi čitati →
sekundant (lat.) 1. Posrednik i svjedok jednoga od boraca u dvoboju. 2. U boksu, osoba kojoj je za vrijeme odmora dopušten pristup u ring, osvježava boksača i daje mu savjete za nastavak borbe. Može označiti i prestanak borbe ubacivanjem ručnika… Nastavi čitati →
sekundaran (lat.), drugorazredan, sporedan; koji dolazi na drugo mjesto, ili koji se javlja naknadno.
sekundarna emisija fiz Isijavanje (emisija) elementarnih čestica (najčešće elektrona) s površine neke tvari koja se bombardira česticama iz vanj. (primarnog) izvora. Energija primarne čestice često je takva da može izbaciti više sekundarnih čestica pa broj sekundarnih čestica može nadmašiti broj… Nastavi čitati →
sekundarna infekcija med Infekcija do koje dolazi za vrijeme, ili neposredno nakon, liječenja neke druge infekcije. Najčešće je posljedica samog liječenja ili promjena u imunosnom sustavu. (npr. gljivična infekcija za vrijeme liječenja bakterijske infekcije antibioticima; bakterijska upala pluća nakon virusne upale).
sekundarne spolne oznake, fenotipske značajke karakteristične za spol, a koje nemaju neposrednog udjela u oplodnji. Razvijaju se pod utjecajem spolnih hormona. (npr. razlike u dlakavosti, dojke, raspodjela potkožnoga masnog tkiva). Os. su razvijene u nekih životinjskih vrsta u okviru… Nastavi čitati →
sekundogenitura (lat.), pravo drugorođenoga sina i njegovih potomaka na nasljedstvo (npr. prijestolja, imovine i dr.); supr. primogenitura.
