Ciudad Juárez (ili Juárez), grad u sav. državi Chihuahua, s Meksiko, uz granicu sa SAD-om, nasuprot El Pasu, na desnoj obali Rio Grandea; 1 088 200 st. Trg. središte poljoprivredne okolice (pamuk, kukuruz, pšenica, povrće i dr.).… Nastavi čitati →
Ciudad Madero (također Villa Cecilia), grad u sav. državi Tamaulipas, i Meksiko, s predgrađe Tampica, na obali Meksičkoga zaljeva; 188 600 st. Središte naftonosnog područja. Zračna luka. Muzej kulture Huasteka.
Ciudad Mante, grad u sav. državi Tamaulipas, i Meksiko, u priobalnoj nizini Meksičkoga zaljeva; 89 400 st. Središte poljoprivr. područja (proizvodnja šećera). Trg. i proizvodno središte (kožare, destilerije, rafinerije šećera).
Ciudad Obregón, grad u j dijelu sav. države Sonore, s Meksiko, 210 km ji od Hermosilla; 273 200 st. Leži u obalnoj ravnici, blizu ušća r. Yaqui u Kalifornijski zaljev. Trg. središte natapanog poljoprivr. područja uz… Nastavi čitati →
Ciudad Ojeda, grad u sav. državi Zulia, sz Venezuela, na obali jezera Maracaiba, 65 km ji od Maracaiba; 79 100 st. Važno naftno središte; j od grada naftno područje Lagunillas, najveće u Lat. Americi. Naftovod do Cabimasa.
Ciudad Real, gl. grad istoimene provincije u autonomnoj zajednici Castilla–La Mancha, sr. Španjolska; 61 100 st. Leži u plodnoj ravnici blizu sutoka Guadiane i Jabalóna, 160 km j od Madrida. Tekst., prehr. i drvna ind. Cest.… Nastavi čitati →
Ciudad Real, provincija u autonomnoj zajednici Castilla–La Mancha, sr. Španjolska; dio pov. pokrajine Nova Kastilja; 19 749 km2, 479 500 st. Gl. grad Ciudad Real. U sr. i i dijelu prostrani ravnjak (dio… Nastavi čitati →
Ciudad Rodrigo, grad u provinciji Salamanci, autonomna zajednica Castilla y León, blizu španj.-port. granice, na r. Aguedi; 14 900 st. Trg. središte poljoprivr. okolice. Turizam. Cest. križište. Rim. most, katedrala (XII. st., završena u XIV. st., obnovljena… Nastavi čitati →
Ciudad Trujillo → Santo Domingo
Ciudad Victoria, grad u si Meksiku, glavni grad sav. države Tamaulipas, 250 km ji od Monterreya; 253 900 st. Prerada poljoprivr. proizvoda iz okolice (konoplja, voće, povrće, šećerna trska, žitarice, stoka). U okolici rudarstvo (srebro, zlato,… Nastavi čitati →
Ciuha, Jože, slovenski slikar, grafičar i pisac (Trbovlje, 26. IV. 1924). Završio Akademiju u Ljubljani. Koloristički bogate slike ispunjava fantastičnim sadržajima inspiriranim bizantskom umjetnošću, često s kritičkim prizvukom (Varijacija na temu). Dobitnik je nagrade Prešernov sklad,… Nastavi čitati →
Civalelli (Zivalellis), zadarska plemićka obitelj. Spomen od XIII. stoljeća. Odvjetci obitelji obnašali najviše upravne službe diljem Dalmacije: ninski načelnik Ivan (1280), šibenski načelnik Lovro Marinov (1293), zadarski rektori Marin (1346), Krševan (1345–46, 1371, 1382) i dr. U XV. stoljeću… Nastavi čitati →
cives (latinski), oznaka za punopravne građane srednjovjekovnih dalmatinskih gradskih komuna. Potkraj XIII. i početkom XIV. stoljeća iz njih se odvaja gradski patricijat (nobiles cives), koji postaje nositelj cjelokupne političke vlasti u komuni.
Cividale del Friuli (slov. Čedad), grad u provinciji Udine, regija Friuli-Venezia Giulia, si Italija, na r. Natisone, 16 km si od Udina; 11 400 st. Brojni rim. i langobardski arheol. ostaci (među ostalim krstionica, kapelica i oltar… Nastavi čitati →
Cividini, Ante, hrvatski pedagog i književnik (Brod na Kupi, 12. VI. 1881 – Ogulin, 28. XII. 1968). Srednjoškolski profesor u Križevcima, Zagrebu, na Sušaku, u Gospiću i Čakovcu. Urednik časopisa Nova škola i Hrvatski zmaj… Nastavi čitati →
civil (latinski), građanin, građanska osoba, u opreci prema vojnoj ili crkvenoj osobi.
Civil, Julije (latinski: Iulius Civilus), vođa Batavaca i drugih germanskih plemena koji su 69. podigli ustanak protiv Rima s ciljem odcjepljenja Galije.
civilizacija (latinski) ili uljudba, ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica; razdoblje ljudskog društva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza; također, skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva. Pojam su uveli francuski prosvjetitelji… Nastavi čitati →
civilna zaštita, organizirana djelatnost civilnog (neboračkog) stanovništva, društvenih organizacija i državnih organa usmjerena na smanjenje štetnih posljedica od rata i elementarnih nepogoda. Javlja se u I. svjetskom ratu.
civilno društvo, prvobitno oznaka za političko društvo odnosno državu. Po Hegelu, od države autonomno područje društva; po Gramsciju, cjelina nedržavnih, društvenih organizacija koje ograničuju moć države i proširuju polje demokracije. U modernim zapadnim društvima civilno društvo obuhvaća, u širem… Nastavi čitati →
