jus vitae necisque (lat. pravo na život i smrt), u rim. pravu, neograničeno pravo nad životom i smrti koje je pater familias imao nad osobama podložnima njegovoj vlasti. Zloporabu tog prava sprječavali su cenzori, dok je u doba carstva to ekstremno ovlaštenje ukinuto.
Jusić, Đelo, hrvatski skladatelj, aranžer i dirigent (Dubrovnik, 26. I. 1939 – Zagreb, 31. V. 2019). Skladati počeo 1960-ih, u Dubrovniku pokrenuo 1964. dječji Festival nad festivalima, 1966. osnovao zbor Mali raspjevani Dubrovnik. Dirigirao u zemlji i… Nastavi čitati →
Jusić, Ibrica, hrv. izvođač i skladatelj šansona (Dubrovnik, 15. XII. 1944). Mlađi brat Đele. Neformalno nastupao na ponoćnim recitalima na stubištu dubr. dominikanskog samostana, da bi nakon festivala “Zagreb ‘68” snimio prvi singl Celuloidni pajac, a… Nastavi čitati →
Jusov, Vadim Ivanovič, ruski snimatelj (Klavdino, 22. IV. 1929 – Pavlovo, Nižnjenovgorodska oblast, 23. VIII. 2013). Majstor ekspresivne crno-bijele fotografije i solidan kolorist, najpoznatiji po suradnji s A. Tarkovskim (Ivanovo djetinjstvo, 1962; Andrej Rubljov,… Nastavi čitati →
jusovi, naziv četiriju karakterističnih slova stare glagoljice i ćirilice; znakovi za staroslav. nazale (latinički pisani ę, ọ te jotovane varijante ję i jo).
Jussieu, Antoine-Laurent de, francuski botaničar (Lyon, 12. IV. 1748 – Pariz, 17. IX. 1836). Od 1770. profesor u Botaničkom vrtu u Parizu; od 1777. njegov upravitelj. Opisao teorijske osnove po kojima je njegov stric →… Nastavi čitati →
Jussieu, Bernard de, francuski botaničar (Lyon, 17. VIII. 1699 – Pariz, 6. XI. 1777). Stric → Antoine-Laurenta. Kao nadglednik Trianonskih vrtova u Parizu prvi je (1759), grupiranjem sličnih biljnih rodova u vrtu, zorno predočio prirodni sustav biljaka.
juste-milieu (franc.), prava sredina; polit. parola za srednji, umjereni put između konzervativne i liberalne politike kralja građanina Luja Filipa (1773–1850).
Justin I., biz. car (Bederiana, Makedonija, o. 450 – Carigrad, 1. VIII. 527). Zapovjednik carske garde s naslovom comes. Nakon smrti cara Anastazija iskoristio svoj položaj i proglasio se carem (518). Podržavao pravovjerno kršćanstvo protiv monofizita… Nastavi čitati →
Justin II., biz. car (u. 4. X. 578). Vladao 565–78. Nećak i nasljednik Justinijana I. Izgubio većinu zap. pokrajina stečenih Justinijanovom rekonkistom (provala Langobarda u Italiju, obnova vizigotske vlasti u Španjolskoj). Bez uspjeha ratovao protiv Perzijanaca i… Nastavi čitati →
Justin Mučenik, sv. (Justin Filozof), starokršć. pisac, apologet (Flavia Neapolis, danas Nablus u Palestini, između 100. i 110 – Rim, o. 165). Obrazovani filozof, postaje kršćanin o. 130. Djeluje u Efezu i u Rimu gdje osniva školu. U trima sačuvanim… Nastavi čitati →
Justinijan I. Veliki (Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus), bizantski car (Taurezij, oko 483 – Carigrad, 14. XI. 565). Nećak i nasljednik cara Justina I.; vladao od 527. Nastojao obnoviti nekadašnje jedinstvo Rimskoga Carstva, kojemu bi se sjedište nalazilo u… Nastavi čitati →
Justinijan II. Beznosni (Rhinotmetos), biz. car (Carigrad, 669 – Mala Azija, XII. 711). Sin cara Konstantina IV. Vladao 685–95. i od 705. do smrti. Ratovao protiv Arapa, Bugara i Slavena. S prijestolja ga je zbacio vojskovođa Leontije, odrezao mu… Nastavi čitati →
justiranje novca (od srednjovj. lat. justare ispraviti), kontrola težine metalnog novca. Postupak se više ne primjenjuje jer se današnji novac kuje s pomoću strojeva.
Justus van Gent (pr. ime Joos van Wassenhove), hol. slikar (Gent, o. 1435 – Urbino, 1475). Djelovao na dvoru urbinskoga vojvode za kojega je izradio svoje gl. djelo Posljednju večeru, a za njegovu biblioteku naslikao 28 portreta tal. odličnika.… Nastavi čitati →
Juščenko, Viktor, ukr. političar (Horušivka, 23. II. 1954). Guverner ukr. Nar. banke 1993–98, ukr. premijer 1999–2001. Nakon afere otrovanja i izbora, poč. 2005. predsj. Ukrajine.
juta (staroindij.) (Corchorus), rod jednogodišnjih biljaka iz por. lipa (Tiliaceae) s oko 40 vrsta, raširenih u trop. krajevima; iz nekih (npr. C. capsularis i C. olitorius) dobivaju se vlakna iz kojih se izrađuju vreće i podne prostirke.
Jutarnji list 1. Dnevne novine, izlazile u Zagrebu od 1912; prvi urednik V. Prosenik, a od 1926. do posljednjega broja (13. IV. 1941) uređuje ga Josip Horvat, kada list okuplja i najistaknutije publiciste i intelektualce, te je politički… Nastavi čitati →
Juti, germ. pleme koje je naseljavalo poluotok Jylland (odatle njem. naziv Jütland). U V. st., uz Angle i Sase, napadali su Britaniju. Naselili su se u Kentu, na otoku Wight i u dijelovima Hampshirea.
Jutkjevič, Sergej Josifovič, rus. film. redatelj i teoretičar (Petrograd, 28. XII. 1904 – Moskva, 23. IV. 1985). U ranoj fazi avangardist odn. formalist (Čipke, 1928; Crno jedro, 1929; Zlatna brda, 1931),… Nastavi čitati →
