Čučić, Šimun (Simeon), hrvatski filozof (Pećno, Žumberak, 14. II. 1784 – Zagreb, 27. I. 1828). Profesor logike, metafizike i moralne filozofije na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji. Od 1812. do 1821. upravitelj grkokatoličkoga sjemeništa u Zagrebu. U… Nastavi čitati →
Čudina, Marija, hrvatska pjesnikinja (Lovinac, 21. XI. 1937 – Beograd, 25. IX. 1986). Supruga slikara Leonida Šejke s kojim je djelovala unutar beogradske umjetničke grupe Mediale. Pisala liriku bogatu fantastičnim simbolima, zaokupljenu metafizičkim pitanjima te… Nastavi čitati →
čudnovati kljunaš → jednootvori
Čudomirići, hrvatski plemićki rod, pripadali “plemićima 12 plemena Hrvatskoga Kraljevstva”. Sudjelovali pri izboru Kolomana za hrvatskoga kralja (1102). Sjedište Čudomiršćina u Lučkoj županiji; ogranci u Lici i na Rabu. Tijekom turskih provala u XV. stoljeću iseljavaju na sjever. Posljednji spomen početkom XVI. stoljeća.
čudski jezik, stariji naziv za vepski jezik, u jeziku starih ruskih ljetopisa naziv za finski i estonski jezik i plemena koja su živjela istočno od Oneškoga jezera oko rijeke Onege i Dvine.
Čudsko jezero (ili fin. Peipus, rus. Čudskoe ozero, est. Peipsi järv), jezero na rus.-est. granici; 3550 km2, dugo 143 km, duboko do 14,5 m. Glacijalna podrijetla. Uskim kanalom Lammijärv povezano sa svojim j dijelom, Pskovskim… Nastavi čitati →
čuga (Tsuga), rod zimzelenog drveća iz porodice borova (Pinaceae). Obuhvaća desetak vrsta koje su rasprostranjene u umjerenom području Sjeverne Amerike i istočne Azije. Krošnja je čunjasta, muški su cvjetovi u resama, ženski u malim uspravnim cvatovima, češeri su… Nastavi čitati →
Čuhraj, Grigorij Naumovič, sovjetski filmski redatelj (Melitopolj, Ukrajina, 23. V. 1921). Već prvim filmom Četrdesetprvi (1956) označio nov početak sovjetskog poststaljinskog filma. Visoka umjetnička ostvarenja postigao i filmovima Čisto nebo (1961) i Močvara (1978), dok mu se film Balada… Nastavi čitati →
Čuić, Stjepan, hrvatski književnik (Bukovica, kraj Duvna, BiH, 1. IV. 1945). Afirmirao se unutar generacije hrvatskih fantastičara s početka 1970-ih zbirkom novela Staljinova slika i druge priče (1971). U svojim pričama i romanima zaokupljen je problematikom suprotstavljanja… Nastavi čitati →
Čuka, Jakov (pseudonim Jakša Čedomil), hrvatski književni kritičar (Zaglav, Dugi otok, 16. VII. 1868 – Rim, 1. XI. 1928). Studirao teologiju u Zadru i Rimu. Obavljao razne crkvene dužnosti, a 1928. postavljen za upravitelja Zavoda sv.… Nastavi čitati →
Čukčagirsko jezero (ruski: Čukčagirskoe ozero), jezero na Dalekom istoku, Rusija, u porječju donjeg Amura; 740 km2, duboko do 12 m. Mnogobrojni otoci građeni pretežno od prapora. Glavni odvirak Ol’džikan.
Čukči, starosibirsko pleme u sjevernoj Aziji, posebno na Čukotskom poluotoku, Ruska Federacija. Približno 15 000 pripadnika. Uzgajivači sobova, lovci i ribari. Štovali kult Sunca, u vjerovanjima primjenjivali animizam i šamanizam.
čukčijski jezik → čukotski jezik
čukotski jezik, jezik iz čukotskokamčatske jezične porodice, ima oko 14 000 govornika.
Čukotski okrug (također Čukči ili Čukotka, rus. Čukotskij avtonomnij okrug), autonomni okrug na Dalekom istoku, Rusija; 737 700 km2, 83 100 st., ugl. Rusi, zatim Čukči, Evenki, Korjaci, Jakuti. Gl. grad Anadyr’. Osim Anadirske… Nastavi čitati →
Čukotski poluotok (rus. Čukotskij poluostrov), najistočniji poluotok Rusije i Azije, između Čukotskog mora i Anadirskog zaljeva; 50 000 km2. Od Sjev. Amerike odvojen Beringovim prolazom. Najistočnija točka je rt Dežnjev (169° 40’ W). Pretežito gorovit, najviši… Nastavi čitati →
Čukotsko more, plitko rubno more Sjevernoga ledenog mora, sjeverno od Beringova prolaza, između Alaske i sjeveroistočnog Sibira; 582 000 km2, prosječna dubina 77 m. Obuhvaća dio euroazijskog šelfa. Plovno između lipnja i listopada, zimi… Nastavi čitati →
Čukotsko visočje (ruski: Čukotskoe nagor’e), gorje u sjeveroistočnom Sibiru, dugo oko 1000 km, najviši vrh 1843 m. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok, od Čaunskog zaljeva do Čukotskog poluotoka. Građeno od granita, gnajsa i kristaličnih škriljevaca. Izvorište Amgueme, Paljavaama,… Nastavi čitati →
čukotskokamčatski jezici, jezična porodica na Čukotskom poluotoku i na Kamčatki. Jezici: čukotski (čukčijski, oko 14 000 govornika), korjački (8000), kerečki, aljutorski i itelmenski (ta tri izumiru). Čukotskokamčatski jezici pripadaju nostratičkoj natporodici.
Čukovski, Kornej Ivanovič (pravim imenom i prezimenom Nikolaj Vasiljevič Kornejčukov), ruski književnik (Sankt Peterburg, 31. III. 1882 – Moskva, 28. X. 1969). Ponajprije značajan kao književni povjesničar i kritičar. Pisao o ruskim (najviše o Njekrasovu) i… Nastavi čitati →
