Abecedar:

divertikul

divertikul, ograničeno izbočenje (kila) stijenke šupljih organa. Najčešći su divertikuli jednjaka (hrana se u proširenju zadržava i otežava gutanje, dovodi do podrigivanja), crijeva (izaziva upalu – divertikulitis s vrućicom, bolovima u trbuhu, zatvorom stolice sve do stvaranja apscesa s… Nastavi čitati

divertimento

divertimento (talijanski: zabava, razonoda), instrumentalna skladba laka, zabavna značaja, nastala u XVIII. stoljeću. Svojevrsna suita oblikovana od 5–6 stavaka, od kojih su neki plesovi. Njegovana kao laka koncertantna glazba na dvorovima. Skladali su ih Johann Stamitz, → Luigi Boccherini… Nastavi čitati

divertissement

divertissement (francuski: zabava) 1. Međuigra ili finale s plesom i pjevanjem; u drugoj polovici XVII. stoljeća u francusku operu uveo → Jean-Baptiste Lully, a usavršio → Jean-Philippe Rameau. Na tradiciju divertissementa u XIX. i XX. stoljeću… Nastavi čitati

diverzija

diverzija (latinski preko njemačkoga), iznenadna, prikrivena i neočekivana aktivnost, djelovanje ili borbena radnja usmjerena na podrivanje, slabljenje ili uništavanje snaga, sredstava ili drugih vrijednosti protivnika. Može biti vojna, politička, ekonomska i dr. Vojna diverzija poseban je i specifičan oblik i… Nastavi čitati

divide et impera

divide et impera (latinski), razdijeli pa vladaj, razdvoji da bi vladao; političko načelo starorimskih osvajača koji protivnike oslabe neslogom da bi ih lakše pobijedili u borbi.

dividenda

dividenda (latinski preko njemačkoga), dio dobiti koji se u dioničkome društvu isplaćuje dioničarima. Može biti određena u apsolutnom iznosu po dionici ili kao postotak njezine nominalne vrijednosti. Neka poduzeća isplaćuju tzv. regularne dividende tromjesečno, a ekstradividende na kraju godine ili… Nastavi čitati

divinacija

divinacija (latinski: divinatio), u antičkih naroda izraz za vještinu ili dar predviđanja, vidovitosti. Razmatranje i odgonetavanje budućnosti. Predstavlja vrstu mistične spoznaje božanske providnosti. Stoici razlikuju umjetnu divinaciju i neposrednu, kada duša dolazi u neposredan dodir s božanskim slutnjama, bez… Nastavi čitati

Diviš, Prokop

Diviš, Prokop (pravim imenom i prezimenom Václav Divíšek), češki prirodoslovac i izumitelj (Helvíkovice, 26. III. 1698 – Přímětice, 21. XII. 1765). Katolički svećenik. Proučavao atmosferski elektricitet i meteorologiju, proučavao uporabu elektriciteta u liječenju. Nezavisno… Nastavi čitati

divizija

divizija (latinski preko francuskog), najviša združena taktička jedinica stalna sastava, osposobljena za samostalna djelovanja. Sastoji se u pravilu od tri do četiri pukovnije ili brigada, postrojba za podršku (topničkih, inženjerijskih, izvidničkih i dr.) i postrojba za pozadinsko osiguranje. Zavisno od… Nastavi čitati

divizionizam

divizionizam (francuski: divisionnisme, od latinskoga: dividere dijeliti), slikarska tehnika koju su primjenjivali impresionisti (→ Claude Monet, → Alfred Sisley i dr.) kada grade sliku od manjih točkica ili mrljica boje kojom postižu treptanje i titranje atmosfere.… Nastavi čitati

divizma

divizma (Verbascum), rod većinom dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice stupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Stabljika je do 1 m visine, veliki dlakavi listovi i brojni cvjetovi u vršnim cvatovima najčešće su žute boje. Sadrži saponin i sluzi te se… Nastavi čitati

Divković, Matija

Divković, Matija, hrvatski vjerski pisac (Jelaške, kraj Olova, BiH, 1563 – Olovo, 21. VIII. 1631). Bosanski franjevac; prvi bosanski pisac koji piše na narodnom jeziku. Važno su obilježje njegovih radova protureformacijski i didaktičko-religiozni stav. Često… Nastavi čitati

divlja svinja

divlja svinja (Sus scrofa), vrsta dvopapkara iz porodice svinja (Suidae). Rasprostranjena je u čitavoj Europi osim u Velikoj Britaniji i sjevernoj Europi. Živi u vlažnim šumama, ruje po tlu, rado se valja po blatu. Izraste do 1 m… Nastavi čitati

divlja zob

divlja zob (Avenastrum), rod trajnih zeleni iz porodice trava (Gramineae).

divljač

divljač, životinje koje žive slobodno u prirodi. Dijeli se na dlakavu (npr. zec, divlja mačka, ris, lisica, vuk, čagalj, kuna, lasica, jazavac, vidra, medvjed, divlja svinja, jelen, srna, divokoza, kozorog) i pernatu (npr. tetrijeb, jarebica, prepelica, fazan, droplja, golubovi, močvarice, orlovi).

divlji kesten

divlji kesten (Aesculus hippocastanum), listopadno drvo visine 25–30 m iz porodice Hippocastaneaceae. Raste samoniklo u Iranu, sjevernoj Indiji te u planinama južnog Balkana, često se kultivira u drvoredima i parkovima. Cvatovi čine uspravne grozdove, cvjetni je vjenčić bijele… Nastavi čitati

divlji koromač

divlji koromač (Portenschlagiella ramosissima), trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Stabljike su 50–60 cm visoke, veoma razgranate, cvjetni su štitovi polukuglasti žućkastozelenkaste boje. Raste u pukotinama vapnenačkih stijena dinarskih planina, te je endemska vrsta našega mediteranskog područja.

divlji oganj

divlji oganj, nedovoljno istražena pojava koja se javlja noću nad močvarnim vodama u obliku plamičaka. Misli se da nastaje spontanim paljenjem barskog plina, tj. mješavine metana, ugljičnog dioksida i dušika.

divlji peršin

divlji peršin (Aethusa cynapium), mala kukuta, jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Ima perasto iscijepane listove te bijele ili crvenkaste cvjetove; protrljani listovi imaju neugodan miris sličan češnjaku. Raste u srednjoj i sjevernoj Europi, sjevernoj Africi, sjevernoj Aziji. Vrlo je otrovan.

divlji troskot

divlji troskot (Paspalum distichum), tropska i suptropska trajna zelen iz porodice trava (Gramineae). Ima dug podanak i dva prstasta cvata na vrhu vlati. Potječe iz Amerike.