Abecedar:

divertikul

divertikul, ograničeno izbočenje (kila) stijenke šupljih organa. Najčešći su divertikuli jednjaka (hrana se u proširenju zadržava i otežava gutanje, dovodi do podrigivanja), crijeva (izaziva upalu – divertikulitis s vrućicom, bolovima u trbuhu, zatvorom stolice sve do stvaranja apscesa s… Nastavi čitati →

divertimento

divertimento (talijanski: zabava, razonoda), instrumentalna skladba laka, zabavna značaja, nastala u XVIII. stoljeću. Svojevrsna suita oblikovana od 5–6 stavaka, od kojih su neki plesovi. Njegovana kao laka koncertantna glazba na dvorovima. Skladali su ih Johann Stamitz, → Luigi Boccherini… Nastavi čitati →

divertissement

divertissement (francuski: zabava) 1. Međuigra ili finale s plesom i pjevanjem; u drugoj polovici XVII. stoljeća u francusku operu uveo → Jean-Baptiste Lully, a usavršio → Jean-Philippe Rameau. Na tradiciju divertissementa u XIX. i XX. stoljeću… Nastavi čitati →

diverzija

diverzija (latinski preko njemačkoga), iznenadna, prikrivena i neočekivana aktivnost, djelovanje ili borbena radnja usmjerena na podrivanje, slabljenje ili uništavanje snaga, sredstava ili drugih vrijednosti protivnika. Može biti vojna, politička, ekonomska i dr. Vojna diverzija poseban je i specifičan oblik i… Nastavi čitati →

divide et impera

divide et impera (latinski), razdijeli pa vladaj, razdvoji da bi vladao; političko načelo starorimskih osvajača koji protivnike oslabe neslogom da bi ih lakše pobijedili u borbi.

dividenda

dividenda (latinski preko njemačkoga), dio dobiti koji se u dioničkome društvu isplaćuje dioničarima. Može biti određena u apsolutnom iznosu po dionici ili kao postotak njezine nominalne vrijednosti. Neka poduzeća isplaćuju tzv. regularne dividende tromjesečno, a ekstradividende na kraju godine ili… Nastavi čitati →

divinacija

divinacija (latinski: divinatio), u antičkih naroda izraz za vještinu ili dar predviđanja, vidovitosti. Razmatranje i odgonetavanje budućnosti. Predstavlja vrstu mistične spoznaje božanske providnosti. Stoici razlikuju umjetnu divinaciju i neposrednu, kada duša dolazi u neposredan dodir s božanskim slutnjama, bez… Nastavi čitati →

Diviš, Prokop

Diviš, Prokop (pravim imenom i prezimenom Václav Divíšek), češki prirodoslovac i izumitelj (Helvíkovice, 26. III. 1698 – Přímětice, 21. XII. 1765). Katolički svećenik. Proučavao atmosferski elektricitet i meteorologiju, proučavao uporabu elektriciteta u liječenju. Nezavisno… Nastavi čitati →

divizija

divizija (latinski preko francuskog), najviša združena taktička jedinica stalna sastava, osposobljena za samostalna djelovanja. Sastoji se u pravilu od tri do četiri pukovnije ili brigada, postrojba za podršku (topničkih, inženjerijskih, izvidničkih i dr.) i postrojba za pozadinsko osiguranje. Zavisno od… Nastavi čitati →

divizionizam

divizionizam (francuski: divisionnisme, od latinskoga: dividere dijeliti), slikarska tehnika koju su primjenjivali impresionisti (→ Claude Monet, → Alfred Sisley i dr.) kada grade sliku od manjih točkica ili mrljica boje kojom postižu treptanje i titranje atmosfere.… Nastavi čitati →

divizma

divizma (Verbascum), rod većinom dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice stupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Stabljika je do 1 m visine, veliki dlakavi listovi i brojni cvjetovi u vršnim cvatovima najčešće su žute boje. Sadrži saponin i sluzi te se… Nastavi čitati →

Divković, Matija

Divković, Matija, hrvatski vjerski pisac (Jelaške, kraj Olova, BiH, 1563 – Olovo, 21. VIII. 1631). Bosanski franjevac; prvi bosanski pisac koji piše na narodnom jeziku. Važno su obilježje njegovih radova protureformacijski i didaktičko-religiozni stav. Često… Nastavi čitati →

divlja svinja

divlja svinja (Sus scrofa), vrsta dvopapkara iz porodice svinja (Suidae). Rasprostranjena je u čitavoj Europi osim u Velikoj Britaniji i sjevernoj Europi. Živi u vlažnim šumama, ruje po tlu, rado se valja po blatu. Izraste do 1 m… Nastavi čitati →

divlja zob

divlja zob (Avenastrum), rod trajnih zeleni iz porodice trava (Gramineae).

divljač

divljač, životinje koje žive slobodno u prirodi. Dijeli se na dlakavu (npr. zec, divlja mačka, ris, lisica, vuk, čagalj, kuna, lasica, jazavac, vidra, medvjed, divlja svinja, jelen, srna, divokoza, kozorog) i pernatu (npr. tetrijeb, jarebica, prepelica, fazan, droplja, golubovi, močvarice, orlovi).

divlji kesten

divlji kesten (Aesculus hippocastanum), listopadno drvo visine 25–30 m iz porodice Hippocastaneaceae. Raste samoniklo u Iranu, sjevernoj Indiji te u planinama južnog Balkana, često se kultivira u drvoredima i parkovima. Cvatovi čine uspravne grozdove, cvjetni je vjenčić bijele… Nastavi čitati →

divlji koromač

divlji koromač (Portenschlagiella ramosissima), trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Stabljike su 50–60 cm visoke, veoma razgranate, cvjetni su štitovi polukuglasti žućkastozelenkaste boje. Raste u pukotinama vapnenačkih stijena dinarskih planina, te je endemska vrsta našega mediteranskog područja.

divlji oganj

divlji oganj, nedovoljno istražena pojava koja se javlja noću nad močvarnim vodama u obliku plamičaka. Misli se da nastaje spontanim paljenjem barskog plina, tj. mješavine metana, ugljičnog dioksida i dušika.

divlji peršin

divlji peršin (Aethusa cynapium), mala kukuta, jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Ima perasto iscijepane listove te bijele ili crvenkaste cvjetove; protrljani listovi imaju neugodan miris sličan češnjaku. Raste u srednjoj i sjevernoj Europi, sjevernoj Africi, sjevernoj Aziji. Vrlo je otrovan.

divlji troskot

divlji troskot (Paspalum distichum), tropska i suptropska trajna zelen iz porodice trava (Gramineae). Ima dug podanak i dva prstasta cvata na vrhu vlati. Potječe iz Amerike.