Limburg (franc. Limbourg), provincija u sjeveroist. Belgiji; 2422 km2, 810 000 st. U sjev. dijelu područje Kempenlanda (brežuljkasto područje pjeskovitih tala, djelomično pošumljeno crnogoricom): poljodjelstvo (žitarice, krumpir, povrće), stočarstvo; rudnici ugljena; proizvodnja sira (limburger), kem. i staklarska… Nastavi čitati →
Limburg, provincija u jugoist. Nizozemskoj; 2170 km2, 1 144 000 st. Razgranata riječna mreža: Geul, Gulp, Roer, Maas (Meuse, dijelom granična rijeka). U juž., brežuljkastom području razvijena poljoprivreda (pšenica, raž, šećerna repa, voće; stočarstvo). Ind.… Nastavi čitati →
Limerick (irski Luimneach), grofovija u provinciji Munster, jugozap. Irska, omeđena na S r. Shannon; 2756 km2, 179 100 st. Bogat poljoprivr. kraj (krumpir, zob; mliječno stočarstvo). Prehr., tekst. ind., kamenolomi. Istoimeni gl. grad.
Limerick (irski Luimneach), gl. grad istoimene grofovije, provincija Munster, jugozap. Irska, luka na estuariju r. Shannon; 90 100 st. Ribarstvo (losos); prehr., tekst. ind., brodogradilište. Izvoz ribe i poljoprivr. proizvoda, a uvoz nafte, boksita, ugljena, drva, industr. robe. Zračna luka Shannon.
limerick (engl.), vrsta popularne engl. šaljive pjesmice, sadrži pet akcenatskih stihova jaka ritma i rime (aabba). Temelji se na neočekivanom obrtu u zadnjem stihu. Objavljeno je mnoštvo zbirki limericka.
limes (lat.), sustav većih i manjih utvrđenja, kula i časničkih boravišta (burgus, castrum, castellum, praesidium, turris) te drugih fortifikacijskih građevina, npr. zemljanih nasipa, jaraka, drvenih palisada i promatračnica smještenih na granici Rim. Carstva čija je svrha… Nastavi čitati →
limes (lat.) mat Granična vrijednost funkcije ili niza. Jedan od osnovnih pojmova diferencijalnog i integralnog računa. Granična vrijednost niza je broj u čijoj se bilo kojoj okolini nalaze gotovo svi članovi niza. Ili broj kojemu se članovi niza an… Nastavi čitati →
limeta (franc.) (Citrus aurantifolia; C. limetta), zimzeleni grm kožastih listova iz roda Citrus, por. rutvica (Rutaceae). Cvijet je bijeloružičast, intenzivna mirisa, plod je okruglast, glatke i tanke sjajnozelene kore, aromatična soka bogata vitaminom C te se koristi u prehrani.
limfa (lat. lympha, prema mitološkim nimfama, zaštitnicama bistre izvorske vode), bistra žućkasta alkalična tjelesna tekućina, slična krvnoj plazmi, koja struji u limfnim žilama. Njome se isplahnjuju iz stanica otpadne tvari (metaboliti) i odvode limfnim žilama u vensku krv. Sastav… Nastavi čitati →
limfadenitis (grč.), akutna ili kronična upala limfnog čvora. Obično je posljedica nekog upalnog procesa u blizini (npr. kod upale ždrijela upaljeni su obližnji, regionalni limfni čvorovi na vratu). Limfni su čvorovi otečeni i bolni, a mogu se i zagnojiti. Kronični… Nastavi čitati →
limfadenoza (lat.; grč.), općenit naziv za bujanje limfnog tkiva različita uzroka.
limfangiektazija (lat.; grč.), proširenje limfnih žila, najčešće zbog zapreke u otjecanju limfe. Može biti posljedica kronične upale, začepljenja limfnih žila (metastazama tumora, trombozom, nekim nametnicima, npr. filarijom). Dovodi do limfedema.
limfangiom (lat.; grč.), benigni tumor građen od limfnih žila, često kongenitalan. Cistični l. naziva se higrom. Liječenje operativno.
limfangitis (grč.), upala limfnih žila, najčešće onih u blizini žarišta gnojne upale. Pod kožom se mogu vidjeti crvene pruge upaljenih limfnih žila, koje se od mjesta upale šire prema obližnjim (regionalnim) limfnim čvorovima. Valja liječiti osnovnu bolest.
limfedem (lat.; grč.), kronično nakupljanje prekomjernih količina limfe u potkožnom tkivu uz stvaranje oteklina. Napose se očituje kao nabreknuće donjih ekstremiteta; vrlo je izraženo kod elefantijaze (“slonovska noga”). Uzrokuje ga dugotrajan zastoj limfe zbog začepljenja ili suženja promjera limfnih žila… Nastavi čitati →
Limfjorden, prolaz nastao spajanjem više fjordova na sjev. obali poluotoka Jyllanda, sjev. Danska; dug 180 km, najveća dubina 15 m, povezuje Kattegat sa Sjev. morem. Luke: Ålborg, Nykøbing, Nørresundby, Løgstor. Ribarstvo (školjke).
limfne žile, sustav žila koji vodi limfu s periferije tijela prema velikim venama prolazeći kroz limfne čvorove. U krv vraćaju tekućinu i bjelančevine plazme, koje su izišle iz krvnog optoka te dovode limfocite i imunoglobuline iz limfnih čvorova. Ima… Nastavi čitati →
limfni čvorovi, okruglaste tvorbe veličine do 1,5 cm, uklopljene u limfne žile. Najviše ih ima u području pazuha, prepona i vrata, u sredoprsju i trbuhu. Imaju obrambenu funkciju filtrirajući limfu, pri čemu fagociti iz l. č. uništavaju mikroorganizme i… Nastavi čitati →
limfociti, vrsta bijelih krvnih stanica s velikom okruglom jezgrom. Nastaju u slezeni, limfnim čvorovima i limfoepitelnim organima (tonzile, timus) od krvotvornih prastanica podrijetlom iz koštane moždine. U perifernoj krvi ima ih 20–45% od svih leukocita. Nositelji su specifične imunosti… Nastavi čitati →
limfocitoza (lat.; grč.), povećan (iznad 4×109/L) apsolutni broj limfocita u krvi.
