Döblin, Alfred, njemački književnik (Stettin/Szczeczin, Poljska, 10. VIII. 1878 – Emmendingen, 26. VI. 1957). Po zanimanju liječnik. Godine 1933–45. živi u Francuskoj i SAD-u. Jedan od osnivača ekspresionističkog časopisa Der Sturm. Afirmirao se romanima… Nastavi čitati →
Doboj, grad u s BiH, na ušću Spreče u Bosnu, 70 km i od Banje Luke; 27 500 st. Nakon Sarajeva najvažnije cest. i želj. križište u Bosni. Kovinska, kem., tekst., keramička ind. Središte jednog od najvažnijih poljoprivr.… Nastavi čitati →
Dobor, srednjovjekovni utvrđeni grad na lijevoj obali Bosne, nedaleko od Modriče, BiH. Podigao ga je 1387. hrvatsko-slavonski ban Ivaniš Horvat. Poprište bitaka (1394, 1397. i 1408) između bosanskih vladara i hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda. Koncem XV. i početkom XVI.… Nastavi čitati →
Dobra, r. u sr. Hrvatskoj, desni pritok Kupe; duga 104 km, porječje 900 km2. Nastaje sutokom Bukovske Dobre, potoka Dobre i Donje Dobre koji se kraj naselja Donja Dobra ulijevaju u Ogulinsku Dobru (duga 48 km, porječje… Nastavi čitati →
dobra vjera (latinski: bona fides), savjesnost, poštena namjera, ispravno uvjerenje (o osnovanosti stjecanja, odnosno pravnog prometa); vjerovanje u ispravnost nekog postupka, nasuprot zloj vjeri, mala fides. Koristi se kod nekih oblika stjecanja, npr. kod stjecanja prava putem dosjelosti,… Nastavi čitati →
Dobrič (od 1949. do 1991. Tolbuhin), grad u si Bugarskoj, u Dobrudži, 40 km s od Varne; 98 700 st. Trg. i industr. središte; prehr., tekst., kovinska, drvnoprerađivačka ind. Cest. križište. Visoke škole, arheol. muzej. Pod tur. vlašću od… Nastavi čitati →
Dobričević, Lovro Marinov, hrvatski slikar (Kotor, nakon 1415 – Dubrovnik, 1478). Školovao se u Veneciji; najistaknutiji umjetnik XV. stoljeća u Dubrovniku. Slikao poliptihe, raspela i oltarne slike u tvrdoj gotičkoj stilizaciji i novom ranorenesansnom shvaćanju volumena i kompozicije pod… Nastavi čitati →
Dobrićević, Dobrić (Boninus de Boninis, Boninus Ragusaeus), hrvatski tiskar (Lastovo, 1457 – Treviso, 1528). Tiskarski zanat izučio u Veneciji, posao započeo s Kotoraninom Andrijom Paltašićem. Radio u Veneciji, Veroni, Padovi. Od 1483–91. kao samostalni tiskar u Bresci tiska ilustrirana izdanja… Nastavi čitati →
Dobrila, Juraj, biskup, preporoditelj istarskih Hrvata (Veli Ježenj, kraj Pazina, 16. IV. 1812 – Trst, 13. I. 1882). Porečko-pulski (od 1857) i tršćansko-koparski biskup (od 1875). Prvi Hrvat na obje biskupske stolice i prvak hrvatskog… Nastavi čitati →
Dobrinj, naselje i središte istoimene općine, Primorsko-goranska županija, na sjevernom dijelu otoka Krka. Leži na brežuljku (200 m) u blizini zaljeva Soline. Naselje ima 109, a općina 2078 stanovnika (2011). Poljoprivreda (uzgoj vinove loze, masline,… Nastavi čitati →
dobro 1. Ono za čime se teži kao za izvorom užitka, zadovoljstva i sreće; što unapređuje život pojedinca ili zajednice; što služi zadovoljenju neke potrebe i postizanju određene svrhe; što se smatra vrijednim u ekonomskom, kulturnom ili moralnom pogledu; što… Nastavi čitati →
Dobroljubov, Nikolaj Aleksandrovič, ruski književni kritičar (Nižnij Novgorod, 5. II. 1836 – Sankt Peterburg, 29. XI. 1861). Pod utjecajem materijalističkih i utopijskosocijalističkih ideja smatrao da književna djela moraju odražavati ideje koje se javljaju u društvu… Nastavi čitati →
Dobronić, Antun, hrvatski skladatelj i glazbeni pisac (Jelsa, 2. IV. 1878 – Zagreb, 12. XII. 1955). Otac povjesničarke → Lelje. Po završenom studiju glazbe u Pragu (1912) nastavnik glazbe i (1922–40) profesor na… Nastavi čitati →
Dobronić, Lelja, hrvatska povjesničarka umjetnosti (Zagreb, 19. IV. 1920 – Zagreb, 19. XII. 2006). Kći skladatelja → Antuna. Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1946. Dugogodišnja ravnateljica Povijesnoga muzeja, organizatorica važnih izložbi, jedan od osnivača… Nastavi čitati →
Dobrota, gradić u Crnoj Gori, na obali Kotorskog zaljeva u i dijelu Boke kotorske, 2 km s od Kotora; 7300 st. Naseljena u ilir. doba. Prvi se put spominje 1260. Važno pom. središte (sve do XIX. st.). U… Nastavi čitati →
Dobroven, Isaij (Yssaye) Aleksandrovič, ruski dirigent i pijanist (Nižnij Novgorod, 27. II. 1891 – Oslo, 9. XII 1953). Studirao u Moskvi i Beču, od 1913. dirigent u Boljšom teatru u Moskvi, 1922–24. u Dresdenu (njemačka premijera… Nastavi čitati →
Dobrović, Jakov (Dobrovich), gradišćanskohrvatski melograf i zborovođa (Vulkaprodrštof, Wilkoprodersdorf, Gradišće, 30. IV. 1911 – Vulkaprodrštof, 13. VI. 1984). Od 1937. do 1972. učitelj i ravnatelj škole u Štikapronu, vodio pjevačke i tamburaške zborove. Objavio: 3… Nastavi čitati →
Dobrović, Juraj, hrvatski kipar i grafičar (Jelsa, 29. I. 1928). Nastavljajući tradiciju zagrebačke grupe → EXAT 51. oblikuje apstraktne geometrijske skulpture (Prostorne konstrukcije), u kasnijoj fazi reducira geometrijske elemente, ističe plastičnost oblika i uvodi zrcalnu simetriju.
