Kemi (fin. Kemijoki), r. u provinciji Oulun Laani, sjev. Finska; duga 480 km (najduža u Finskoj). Izvire nedaleko od fin.-rus. granice, teče u smjeru JZ. Utječe u Botnički zaljev kod Kemija. Ribolov (losos). Iskorištava se za dobivanje el. energije i transport drvenih trupaca.
kemija (grč.), prir. znanost koja izučava sastav tvari, njihova svojstva, promjene koje nastaju u reakcijama jedne vrste tvari s drugom (kem. reakcije) te zakone tih promjena. Razvila se iz alkemijskih nastojanja sr. vijeka (IV–XVI. st.) – da se od neplemenitih… Nastavi čitati →
kemijska analiza, metode i postupci određivanja sastava tvari (kvalitativna analiza) i omjera u kojima su vezani pojedini sastojci tvari (kvantitativna analiza). K. a. služi se raznim fizikalnim analitičkim metodama kao kolorimetrijom, spektroskopijom, polarimetrijom, interferometrijom, kromatografijom i dr.
kemijska industrija, grana ind. koja kem. postupcima proizvodi kem. proizvode. Proizvodnjom sirovina i poluproizvoda bavi se teška (bazična) k. i., a laka ili prerađivačka k. i. proizvodi robu široke potrošnje. K. i. bila je u XVIII. st. ograničena na… Nastavi čitati →
kemijska nomenklatura, sustav nazivlja za kem. elemente i spojeve pri čemu nazivi izražavaju kem. sastav spojeva. K. n. stvara se dogovorno. Nazivi kiselina potječu od imena elementa koji je njihov sastavni dio (uz vodik i kisik), npr. karbonatna, kloridna,… Nastavi čitati →
kemijska ravnoteža, stanje kem. sustava s jednakim brzinama suprotno usmjerenih kem. reakcija. Ovisi o vrsti i broju molekula u reakciji te o temperaturi. Pretpostavka je za k. r. mogućnost odvijanja reakcija u dva smjera, tj. od polaznih tvari dobivaju… Nastavi čitati →
kemijska statika i kinetika, grane fizikalne kemije koje proučavaju mehanizme kem. reakcija. Kem. statika bavi se kem. ravnotežom ovisno o uvjetima pod kojima se reakcija odvija, a kem. kinetika iznalazi zakone kako se brzina reakcije mijenja (povećava ili smanjuje)… Nastavi čitati →
kemijska tehnologija, primijenjena grana kemije koja se bavi procesima i metodama dobivanja kem. proizvoda u kem. ind. (opća k. t. ili kem. inženjerstvo) ili dobivanjem pojedinih kem. proizvoda (posebna k. t.).
kemijska termodinamika, dio termodinamike koji proučava ravnotežna stanja i procese u kem. sustavima, tj. toplinske učinke kem. reakcija, kem. afinitete spojeva, aktivnosti kem. tvari i dr.
kemijske formule, prikazivanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava molekula s pomoću kem. simbola elemenata i brojeva (indeksa) koji označuju broj atoma elementa. K. f. mogu biti empirijske (izražavaju numerički odnos atoma u molekuli, npr. Fe2O3), racionalne… Nastavi čitati →
kemijske jednadžbe, prikazi kem. reakcija s pomoću kem. simbola i formula, pri čemu su na lijevoj strani k. j. ishodne tvari (reaktanti), a na desnoj produkti reakcije. Prema zakonu održanja tvari, obje strane moraju biti jednake po broju atoma.… Nastavi čitati →
kemijske reakcije, procesi koji dovode do kem. promjena, tj. djelovanjem jednih tvari na druge ili zbog fiz. utjecaja (topline, svjetlosti, el. energije i dr.) dolazi do stvaranja novih tvari s različitim svojstvima od polaznih tvari. Prema vrsti k. r.… Nastavi čitati →
kemijske veze, vezanje atoma u kem. elementima, spojevima, u molekuli i kristalnoj rešetki i dr. Atomi mogu biti vezani na razne načine: ionska veza je vezanje suprotno nabijenih iona, kovalentna je vezanje atoma u molekulu preko zajedničkih parova elektrona,… Nastavi čitati →
kemijski simboli, znakovi za označavanje kem. elemenata i spojeva (formule). Svaki je element označen početnim slovom svojega lat. imena (npr. kisik ili oxygenium – O, željezo ili feyrrum – Fe, itd.). Ako više imena elemenata počinje istim slovom, onda… Nastavi čitati →
kemijski spojevi, tvari sastavljene od istovrsnih molekula (koje su sastavljene od dvaju ili više elemenata). Bitno se razlikuju po fiz. i kem. svojstvima od elemenata od kojih su sastavljeni. Elementi se u spojeve vežu u određenim masenim omjerima i… Nastavi čitati →
kemijsko čišćenje, odstranjivanje masnoća i srodnih nečistoća s tkanina uz pomoć org. otapala kao npr. benzin, ugljični tetraklorid, trikloretilen i dr.
kemijsko inženjerstvo, opća kem. tehnologija koja se bavi tehn. postupcima kem. ind. koristeći se metodama fizike, fizikalne kemije i drugih disciplina.
kemijsko oružje, u širem smislu bojni otrovi, dimne tvari, zapaljiva sredstva i biljni otrovi; u užem smislu, bojni otrovi sa sredstvima za njihovu upotrebu: kem. municija (topnička zrna, rakete, zrakoplovne bombe), kem. minsko-eksplozivna sredstva i kem. pribori. K. o.… Nastavi čitati →
kemijsko staklo, vrsta otpornog stakla koje služi za izradu kem. posuđa. Sastoji se od kvarca te oksida aluminija, barija, bora, cinka i dr.
kemikalije, tvari priređene kem.-tehnol. postupcima za upotrebu u kem. laboratorijima i industriji.