BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

glavašice

glavašice (Proteidae), por. vodozemaca iz reda repaša (Caudata), izdužena jeguljastog tijela, u kojih i odrasle jedinke imaju škrge (neotenija), a na nogama imaju po tri prsta; u Europi živi samo jedan rod čovječje ribice (Proteus), sa… Nastavi čitati

glavatica

glavatica (Hucho hucho), naša najveća salmonidna riba, rasprostranjena u vodama dunavskog slijeva. Glava je razmjerno duga, bočno sploštena. Zaštićena lovostajem.

glavica

glavica (Holoschoenus vulgaris), vrsta trajnice iz por. šaševa (Cyperaceae).

glavnica → kapital

glavnica kapital

glavobolja

glavobolja, osjet boli koji nastaje u području glave i gornjeg dijela vrata, poglavito u zatiljku. Većina anatomskih struktura u području glave osjetljive su na lokalni bolni podražaj. G. može nastati i kod bolesti drugih, udaljenih organa, ili u sklopu… Nastavi čitati

glavoči

glavoči (Gobiidae), por. riba iz velikog reda grgečki (Perciformes); žive u umjerenim i toplim morima. Mužjaci grade gnijezda u kamenju, travi, ljušturama te čuvaju ikru. Najpoznatije vrste u Jadranu: g. kamenjar ili ružičasti g. (Aphia minuta), g.… Nastavi čitati

glavočić od grote

glavočić od grote (Speleogobius trigloides), vrsta roda Speleogobius, por. Speleogobiidae; priobalna, pridnena sitna riba (do 2,3 cm) koja živi u šljunku i podmorskim rupama; dosad zabilježena samo kraj otočića Banjole (Rovinj), otoka Krka, Prvića i Hvara (hrv. endem); nema gosp. važnosti.

glavočike

glavočike (Compositae), por. dvosupnica, trajnih ili jednogodišnjih zeleni, cvjetova obično mnogobrojnih, skupljenih u cvat glavicu; imaju razne naprave za raznošenje sjemenki. Stotinjak rodova, više od 19 000 vrsta, raširenih po cijelom svijetu, u sastavu travnjaka (npr. tratinčica, čičak,… Nastavi čitati

glavonošci

glavonošci (Cephalopoda), razred morskih mekušaca (Mollusca) koji oko usta imaju više krakova s prianjaljkama; najpoznatiji g.: hobotnica, lignja, sipa.

glavoprsje

glavoprsje (samar, cephalothorax), prednji dio tijela u rakova i paučnjaka, drugi dio je zadak; riječ je zapravo o sraslim člancima glave i prsa.

gledičija

gledičija (Gleditsia), rod drvenastih biljaka iz por. leptirnjača (Fabaceae), nazvan po njem. liječniku i prirodoslovcu Gleditschu (1714–86). Za žive ograde sadi se sjevernoamer. G. triacanthos, jakih trnova; postoje i kultivari bez trnja.

Glesinger, Lavoslav

Glesinger, Lavoslav, hrvatski liječnik i povjesničar medicine (Zagreb, 6. II. 1901 – Zagreb, 29. III. 1986). Radio kao privatni neuropsihijatar u Zagrebu. Za II. svjetskog rata u njemačkom zarobljeništvu. Od 1948. do 1975. predaje povijest… Nastavi čitati

gležanj

gležanj, donji dio potkoljenice, koji sa skočnom (gležanjskom) kosti čini skočni zglob. Najčešće mjesto iščašenja i prijeloma donjih udova.

glibnjača, crvena ili crvena glista

glibnjača, crvena ili crvena glista (Tubifex tubifex), vrsta iz roda glibnjača (Tubifex), kolutićavac koji živi u muljevitu dnu slatkih i bočatih voda, u okomitim hodnicima koje sam izgradi. Stražnjim dijelom strši van i njime neprestano maše te tako… Nastavi čitati

glicinija

glicinija, ukrasna drvenasta biljka u parkovima i vrtovima, iz por. leptirnjača (Fabaceae); potječe iz Kine (Wisteria sinensis), a još više danas se uzgaja u Japanu, odakle je ta vrsta, kao i više drugih ukrasnih vrsta (npr. W.… Nastavi čitati

glija

glija (grč.), neuroglija, različite stanice u živčanom sustavu koje obavljaju potpornu ulogu, posreduju u mijeni tvari, stvaraju mijelinsku ovojnicu, fagocitiraju strane čestice, sudjeluju u regeneraciji živčanih vlakana. Na svaku živčanu stanicu dolazi oko 10 glija-stanica. Razlikuju se ependimske stanice, astrociti,… Nastavi čitati

glikogenoza

glikogenoza (grč. glykys sladak), nasljedna kronična metabolička bolest nastala poremećajem enzima koji djeluju na metabolizam glikogena. Glikogen se taloži u jetri, mišićima i srcu. Postoji šest vrsta g., označenih od I–VI.

glikozurija

glikozurija (grč.), nalaz glukoze u mokraći. Najčešće je znak šećerne bolesti.

gliom

gliom (grč.), zajednički naziv za sve tumore živčanog sustava koji potječu od stanica glije (astrocitom, oligodendrogliom, meduloblastom, ependimom).

gliptodonti

gliptodonti (Glyptodontidae), izumrle pleistocenske krezubice (Edentata), krupni sisavci, srodnici današnjih pasanaca (Dasypodidae); Glyptodon je bio dug 2 m; u tercijaru su bili rašireni od Texasa do Patagonije; poč. kvartara izumrli.