BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Glisson, Francis, engleski liječnik i anatom (Bristol, 1599 ? – London, 14. X. 1677). Posebno proučavao jetru (Glissonova čahura) i probavne organe te rahitis. Uočio da je svojstvo živoga tkiva podražljivost. Konstruirao omču za istezanje vratne kralježnice (Glissonova omča).
glistaci (Heterodera), rod oblića (Nematoda), nametnički žive u korijenju kult. bilja; ženke se preobraze u čahure ispunjene jajima i kad biljke uvenu, jaja dospiju u zemlju, izlaze mladi koji zaraze nove biljke; osobito poznat repin g., štetnik na… Nastavi čitati →
gliste, nametnički oblići (Nematoda) u čovjeku i životinjama; najraširenija obična g. (Ascaris lumbricoides), dulja od 20 cm; parazitira u tankom crijevu čovjeka i svinje (askaridijaza); česta, os. u djece, sitna bijela g. (Oxyuris vermicularis) koja živi u… Nastavi čitati →
globigerina, kuglasta šupljikara (Globigerina bulloides), pelagička praživotinja iz reda krednjaka (Foraminifera), veličine oko 2 mm, dio planktona; vapnenaste ljušturice sastoje se od kuglastih, spiralno poredanih klijetaka; uginule g. prekrivaju više od 30% morskog dna (globigerinski mulj).
globule (lat.) 1. Sitna kugličasta tjelešca. 2. Sitne kugličaste kapljice tekućih ili polutekućih tvari (npr. kapljica masti u mlijeku ili vodi). 3. Pripravak lijeka u obliku sitnih kugličastih oblika.
globulini (lat.), jednostavne bjelančevine netopljive u vodi, ali topljive u fiziološkoj otopini. U g. se ubrajaju i protutijela u krvnoj plazmi sisavaca. → imunoglobulini
glodavci (Rodentia), najbrojniji red sisavaca (Mammalia), sa zubalom prilagođenim za glodanje. Izvrsni trkači, penjači, skakači, plivači. Love se radi krzna (nutrija, dabar, ondatra). Neki su štetnici u poljoprivredi, neki prenose zarazne bolesti (štakori). Najpoznatije porodice: puhovi, vjeverice, dabrovi,… Nastavi čitati →
glog (Crategus), rod drvenastih biljaka iz por. ruža (Rosaceae) sa stotinjak vrsta; preparati od cvijeta i ploda jednovratnog ili bijelog g. (C. monogyna) rabe se u ljekarstvu.
gloksinija (Gloxinia, prema njem. botaničaru P. B. Gloxinu, XVIII. st.), rod drvenastih biljaka iz por. ramondija (Gesneriaceae); i u nas se uzgajaju kao ukrasne južnoameričke vrste G. maculata i braz. G. speciosa.
glomerulonefritis (grč.-lat.), obostrana nebakterijska upala bubrega. Akutni g. nastaje kao posljedica imunosne reakcije na infekciju organizma hemolitičkim streptokokom ili nekim drugim antigenom, pri čemu reagiraju protutijela stvarajući, zajedno s antigenom, imunokomplekse koji se odlažu u glomerule bubrega i tako ih… Nastavi čitati →
glositis (grč. glőssa jezik), upala jezika. Akutni g. nastaje kod zaraznih bolesti, otrovanja ili alergije. Kronični g. javlja se u različitim metaboličkim poremećajima te u sklopu nekih sistemskih bolesti.
glosofaringikus (grč.), deveti moždani živac. Sadrži motorna, osjetna i parasimpatička živčana vlakna. Inervira mišiće i sluznicu ždrijela, doušnu žlijezdu, sluznicu bubnjišta, karotidno tijelo te okusni dio jezika.
gluhoća (lat. surditas), djelomičan ili potpun gubitak sluha na jednom ili oba uha. Postoji provodna i zamjedbena g. Progresivna zamjedbena g. (“staračka g.”) javlja se u starijoj dobi. Dijagnosticira se raznim slušnim testovima.
gluhonijemost (lat. surdomutitas), nemogućnost normalnog razvoja govora zbog urođene ili vrlo rano stečene gluhoće, kad je onemogućena slušna kontrola vlastitoga ili tuđega govora.
glukagon (grč. glykys sladak), polipeptid građen od 29 aminokiselina, hormon koji luče á-stanice Langerhansovih otočića gušterače. Gl. učinak g. jest povišenje koncentracije glukoze u krvi. Ima suprotan učinak od inzulina.
glutation, α-glutamil-cisteinil-glicin, C10H17N3O6S služi kao koenzim i antioksidans u enzimima i drugim bjelančevinama (hemoglobinu, membranskim lipidima). Reducirani g. služi kao nosač pri transportu aminokiselina kroz staničnu membranu.
gluten (lat. ljepilo), bjelančevinast sastojak žita, raži i ječma koji tijestu daje elastičnost. U neke djece može uzrokovati oštećenje sluznice tankog crijeva (glutenska enteropatija; celijakija). Liječi se dijetom bez glutena.
gljive (Fungi), heterotrofne biljke steljnjače (Thallophyta), bez klorofila; žive kao saprofiti, paraziti i simbionti; ima ih više od 55 000 vrsta; dijele se na niže g. (sluznjače, miksomiceti) i algašice (fikomiceti) i više g. mješinarke (askomiceti)… Nastavi čitati →
gljivične bolesti → mikoze
