BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Goldstein, Joseph Leonard, amer. molekularni genetičar (Sumter, 18. IV. 1940). Dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1985, zajedno s Michaelom Brownom, s kojim je objasnio proces metabolizma kolesterola u ljudskome tijelu.
Golgi, Camillo, talijanski liječnik (Corteno, 7. VII. 1843 – Pavia, 21. I. 1926). Istraživao živčani sustav, razvio metodu bojenja živčanog tkiva srebrenim nitratom, otkrio sustav kanalića blizu stanične jezgre, važan za unutarnju i vanjsku sekreciju… Nastavi čitati →
golijati ili rogači (Goliathus), rod velikih kukaca reda kornjaša (Coleoptera), por. truležara (Scarabeidae); vrste: kraljevski g., afrički g., američki g.
golosjemenjače (Gymnospermae, grč. gymnos gol; sperma sjeme), skupina viših stablašica koje imaju sjemene zametke otvoreno na plodnome listu, ne u pravoj plodnici (ovariju); npr. četinjače (Coniferae); suprotno → kritosjemenjače (Angiospermae).
golozupci (Tetraodontiformes), red riba iz nadreda pravih koštunjača (Teleostei); zubi prerasli u tvrd lijevak koji se vidi i kad su usta zatvorena; koža nema ljusaka, gola je ili s bodljama; u eur. toplijim morima samo por. bucnjevi (Molidae)… Nastavi čitati →
golub kosir (Myliobatis aquila), riba hrskavičnjača iz por. morskih golubova (Myliobatidae); sličan raži; širokih krilastih prsnih peraja, dug do 2,5 m, težak i više od 200 kg; pri korijenu repa ima harpunasto nazubljenu otrovnu bodlju; živi po svim… Nastavi čitati →
golubača (Russula virescens), jestiva gljiva iz reda listićarki (Agaricales), sa zelenkastim ispucalim klobukom.
golubačka braničevka (Simulium columbaczense), vrsta roda por. braničevke ili mušice papučarke (Simulidae); zloglasna g. b. (mušica) nanosila je nekoć (prije nego što su poduzete zaštitne mjere) velike štete stočarstvu; ličinke i kukuljice žive joj u Dunavu, u području… Nastavi čitati →
golubovi (Columbidae), por. kopnenih ptica iz reda golubovki; rašireni posvuda osim u polarnim krajevima; u nas 2 roda: Streptopelia, s vrstama gugutka i grlica, te Columba s vrstama: divlji g., dupljaš, g. grivnjar; od divljega g. (Columba livia) uzgojem… Nastavi čitati →
goljenica (lat. tibia), kost potkoljenice koja spaja bedrenu s gležanjskom kosti. Na gornjem kraju zadebljanija nego na donjem. N presjeku je trouglasta: straga i postranično pokrivena je mišićima, a na prednjoj strani pokosnicom i kožom.
gomolj, odebljali podzemni dio stabljike ili korijena, sadrži pričuvnu hranu; najpoznatiji krumpirov g. (→ krumpir).
gomoljače (tartufi), rod (Tuber) gljiva mješinarki (Ascomycetes) s podzemnim plodištima koja se blaguju (osobito cijenjen bijeli tartuf); traže ih u šumskim staništima s pomoću posebno za to dresiranih pasa.
gonada (grč. gone sjeme), spolna žlijezda, bilo jajnik (ovarium), bilo testis (testis), bilo ovotestis, u kojima se razvijaju spolne stanice (gamete: jajne stanice, spermiji).
gonadotropini ili gonadotropni hormoni (grč.), hormoni koji se luče iz prednjeg režnja hipofize i iz posteljice, a djeluju na rast, razvoj i fiziološke cikluse spolnih organa. Gl. g. jesu folikulostimulacijski hormon (FSH) i luteinizacijski hormon (LH).
gonijatiti, najstariji → amoniti, iz razdoblja od devona do perma.
gonitis (grč. gony koljeno), upala koljenoga zgloba. Može nastati u sklopu reumatskih bolesti, ozljede ili prodorom bakterija unutar zglobne čahure.
gonokok, gram-negativna bakterija vrste Neisseria gonorrhoeae, uzročnik → gonoreje.
gonoreja (grč. gone sjeme, rheo tečem, curim), kapavac, triper; spolno prenosiva bolest, uzročnik gnojne upale mokraćne cijevi je gonokok. Uspješno se liječi antibioticima.
gonjenje ili estrus (grč.), faza spolnog ciklusa u (domaćih) životinja; očituje se u pojačanome spolnom nagonu.
