BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
grešun (Sium), biljni rod iz por. celerki ili štitarki (Apiaceae ili Umbelliferae), vodene i močvarne biljke s više vrsta; širokolisni g. (S. latifolium), uspravni g. (S. erectum), vodeni g. (S. sisarum)i dr.; S. sisarum potječe… Nastavi čitati →
grevileja (Grevillea), rod austral. biljaka iz por. Proteaceae; razne vrste proširene su kao ukrasno bilje radi zimzelenog lišća, nalik lišću paprati, i živahno obojenih cvjetova.
Grew, Nehemiah, engleski liječnik i botaničar (Mancetter, Warwickshire, kršten 26. IX. 1641 – London, 25. III. 1712). Studirao u Cambridgeu i Leidenu, radio kao liječnik u Londonu. Uz Malpighija osnivač biljne anatomije. Glavno mu je… Nastavi čitati →
grgeč (mađ.) ili ostriž (Perca fluviatilis), slatkovodna riba koštunjača zlatnozelenkaste boje s po 5– 10 poprečnih crnih pruga; u rijekama Europe i Azije.
grgečke (Perciformes), najbrojniji red riba koštunjača (Osteichthyes); pretežito morske; porodice: lubini (lubin ili brancin, pirka), grgeči (grgeč, smuđ i dr.), šaruni (šnjur), zubatci (zubatac, arbun, lovrata ili komarča, fratar), girovke, trilje, zatim cipli, smokvice, pauci, skuše, babice, tune, sabljani, glavoči i dr.
grimaldi-rasa, ostaci crijevne kosti rase paleolitičkog čovjeka tipa Homo erectus iz Grotta del Principe u mjestu Grimaldi (Ligurija, Italija), pronađeni 1868. i procijenjeni na starost od oko 150 000 god.; poslije su (1901) pronađeni ostaci dječjih kosti i… Nastavi čitati →
grinje (Acarina), red sitnih paučnjaka (Arachnoidea); usni organi pretvoreni u rilce kojim bodu i sišu krv; neke parazitiraju na biljkama te na koži životinja i čovjeka; prenose razne bolesti, npr. krpelji i šugarci ili svrapci. → akarinoza
gripa (franc.) ili influenca (lat.), akutna zarazna bolest dišnih organa; uzročnici virusi influence. Prenosi se kašljanjem i kihanjem, javlja se u epidemijskim valovima. Blaži oblici nalik su prehladi; virulentniji sojevi virusa mogu uzrokovati komplikacije (bronhitis, upala pluća, pa čak i smrt).
Grisebach, Augustus Heinrich Rudolf, njem. botaničar (Hannover, 17. IV. 1814 – Göttingen, 9, V. 1879). Sveuč. prof. u Göttingenu. Jedan od utemeljitelja fitogeografije. Djela: Flora Brit. Zapadnoindijskog otočja; Katalog biljaka Kube; Vegetacija Zemlje (2 sv., 1872).
griseofulvin, antibiotik dobiven iz plijesni Penicillium griseofulvium. Djeluje na mnogobrojne gljivice koje uzrokuju bolesti kože, vlasišta i nokata. Uzima se oralno.
griva, zaštitne duge dlake na gornjem rubu vrata od zatiljka do leđnoga grebena (npr. u konja, lava, nekih majmuna).
grizli (engl.) ili sivi medvjed, Ursus arctos (horribilis), veliki amer. medvjed planinskih šuma od Aljaske do Meksika; mjestimice posve istrijebljen.
grizlice (Psocoptera), red polukrilaša (Hemiptera), maleni, ponajviše beskrilni kukci; među njih spadaju i prašinske te knjiške grizlice. Ugrožena vrsta.
griža, srdobolja, dizenterija; pučki naziv za crijevne bolesti s čestim proljevastim stolicama uz krvavo-sluzavu primjesu; najčešći uzročnici: bakterije.
grkljan ili larinks, dio dišne cijevi između ždrijela i dušnika koji služi i stvaranju glasa. Građen je od hrskavične osnove, a sluznica i posebno mišićje tvore glasiljke ili glasilnice.
grlo, prednja strana vrata; ždrijelna šupljina s gornjim dijelom grkljana i jednjakom.
grm, tip niskog raslinja koje se razgranjuje tik do zemlje.
grmača (Armillaria tabescens), jestiva gljiva listićarka, raste u busenima na panjevima i na korijenju bjelogoričnog drveća.
grmalj ili kosmač (Eriphia spinifrons), morski kratkorepi rak deseteronožac, živi u pukotinama kamenite obale; jestiv.
Grmek, Mirko Dražen, hrvatski povjesničar biomedicinskih znanosti (Krapina, 9. I. 1924 – Pariz, 6. III. 2000). Završivši 1951. studij medicine u Zagrebu, od 1953. do 1963. pri JAZU vodi odjel za povijest medicine, koji 1960.… Nastavi čitati →
