BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
hemostaza (grč. haima krv, stasis zaustavljanje), proces ili postupak zaustavljanja krvarenja. Spontana h. uključuje složene fiziološke mehanizme zgrušavanja krvi. Umjetna h. podrazumijeva lokalne (zavoji, tamponi, stezaljke) i opće mjere (podvezivanje krvnih žila, šivanje, elektrokirurška h.).
hemostiptici → hemostatici
hena (Lawsonia inermis) ili kana, grm iz por. vrbica (Lytraceae), raste u trop. krajevima, najviše se uzgaja u Egiptu. Prašak dobiven iz lišća h. u uporabi je za bojenje kose koja tada dobije smeđocrvenu boju s metaličnim sjajem.
Hench, Philip Showalter, američki liječnik (Pittsburgh, 28. II. 1896 – Ocho Rios, Jamajka, 30. III. 1965). Reumatolog na klinici Mayo. Bavio se hormonima kore nadbubrežne žlijezde, s E. C. Kendallom uporabio kortizon u liječenju reumatoidnog… Nastavi čitati →
Henle, Friedrich Gustav Jacob, njem. patolog i anatom (Fürth, 19. VII. 1809 – Göttingen, 13. V. 1885). Jedna od ključnih osoba u razvoju histologije. Posebno proučavao histologiju mozga, oka i bubrega. Zagovornik teorije mikroorganizama kao uzročnika zaraznih bolesti.
hepatitis (grč. hepar jetra), upala jetre. Najčešći su uzročnici virusi, a ostali mogu biti toksoplazma, lijekovi, alkohol te neki otrovi. Gl. klinički znak h. je žutica. Kronični h. može prijeći u cirozu jetre. Ovisno o vrstama (hepatitis A, B, C,… Nastavi čitati →
hepatolentikularna degeneracija (lat.), Wilsonova bolest, nasljedni poremećaj metabolizma bakra, koji se prekomjerno nakuplja u jetri (dovodi do ciroze), mozgu (ekstrapiramidne smetnje, atetoza, hiperkineza udova, poremećaj intelektualnog života), rožnice (očituje se rubnim Kayser-Flei-scherovim zelenkastim prstenom) i dr. U liječenju se primjenjuje penicilamin.
hepatomegalija (grč. hepar jetra, megas velik), povećanje jetre. Može nastati zbog upale, tumora, masne promjene, nakupljanja amiloida, glikogena ili željeza. Nastaje i u leukemijama, kod zastoja žuči ili zbog vaskularne kongestije.
herba (lat.), naziv za droge dobivene sušenjem stabljike s lišćem (katkad i cvjetovima).
herbarij (lat. herbarium bilinar), zbirka osušenih i prešanih biljaka ili njihovih dijelova; herbar.
hereditarne bolesti, nasljedne bolesti; bolesti koje se genima prenose na potomstvo. Neke se nasljeđuju dominantno, a neke recesivno. Za mnoge je bolesti dokazano da su nasljedne, npr. hemofilija, albinizam, pigmentna kseroderma, razne enzimopatije itd.
Hering, Ewald, njem. fiziolog i psiholog (Alt-Gersdorf, 5. VIII. 1834 – Leipzig, 26. I. 1918). Bavio se proučavanjem osjeta boja, fiziologijom disanja te dokazao ulogu vagusnog živca u regulaciji disanja.
hermafrodit (od imena Hermafrodit), dvospolac; rijedak genetski poremećaj razvoja spolnih organa koji rezultira ujedinjenjem jajnika i testisa u jedan organ (ovotestis) ili oni mogu biti odijeljeni na različitim mjestima. Vanj. spolni organi mogu biti potpuno ženski, ili potpuno muški; hermafroditizam dvospolnost.
hernija (lat.) ili kila, prolaps organa ili dijela organa kroz proširene prir. otvore ili stečene defekte anatomskih struktura. H. može biti prirođena ili stečena, prava ili lažna, reponibilna ili ireponibilna te ukliještena. Najčešća je h. prolaps dijela utrobnih organa… Nastavi čitati →
Herodik, grč. liječnik iz Selimbrije u Traciji (o. ←V st.). Osnovao teorijsku i praktičnu higijensku gimnastiku. Pretpostavlja se da je bio Hipokratov učitelj.
Herofil (grč. Hēróphilos), grč. liječnik i anatom u Aleksandriji (Kalcedon, Bitinija, ←335 – ←280). Došao do mnogih anatomskih spoznaja secirajući životinjske strvine i ljudska trupla. Naglasio važnost mjerenja pulsa, uveo u terapiju mnoge nove lijekove.
heroin (njem. preko grč.), C21H23NO5, diacetilmorfin, analgetik sličan morfinu, u obliku bijela kristalnog praška. Izaziva tešku ovisnost (heroinizam) te nije u med. uporabi. Zlorabljuje se kao droga, najčešće ubrizgavanjem u venu.
herpes (grč. herpein puzati, gmizati), popularni naziv za bolesti izazvane virusima herpesa simpleksa tip 1 (povremeno izbijanje mjehurića, obično na usni ili okolnoj koži, a može biti izazvano nekom drugom akutnom infekcijom, psih. ili fiz. stresom).
