BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA

hipoksija

hipoksija (grč.), pomanjkanje kisika u stanicama organizma. Nastaje zbog nerazmjera potreba stanica za kisikom i mogućnosti dopreme kisika u dovoljnim količinama u stanice. Najosjetljivije na h. jesu živčane i srčane mišićne stanice.

hipolipemici ili hipolipidemici

hipolipemici ili hipolipidemici, farmakološki pripravci iz raznih grupa lijekova (statini, fibrati, nijacin) koji snizuju povišenu količinu masnoća u krvi (→ hiperlipidemija). Djeluju na metabolizam kolesterola, triglicerida ili lipoproteina. Nalaze se i u nekim biljkama (fitosteroli).

hipoplazija

hipoplazija (grčki: hypó ispod, plasis tvorevina), nepotpun razvoj nekog tkiva ili organa. Hipoplazija je slabiji stupanj poremećenog razvoja od aplazije i agenezije.

hiposenzibilizacija

hiposenzibilizacija (prema grč. i lat.), desenzibilizacija; oblik → imunoterapije; postupak kojim se alergen (→ alergija) potkožno injicira u postupno povećavajućoj dozi i određenim vremenskim razmacima. Na taj način potiče se imunosni sustav na odgovor kojim se smanjuju alergijski… Nastavi čitati

hipospadija

hipospadija (grč.), prirođeni defekt prednjeg dijela mokraćne cijevi. U prvome redu to je anomalija u muškaraca, a radi se o razvoju urogenitalnog sinusa u ženskom pravcu. Mokraćna cijev završava na bilo kojem mjestu svojega anatomskog toka (glandarna, supglandarna, penisna, peniskrotalna,… Nastavi čitati

hipostaza

hipostaza (grč.), slijevanje krvi u niže dijelove organa ili tijela. Često nastaje u plućima zbog zatajenja rada srca, pa se može razviti hipostatska upala pluća, ili u donjim ekstremitetima zbog venske insuficijencije.

hipotalamus

hipotalamus (grč.), dio mozga koji se nalazi ispod talamusa, nastavak mezencefalona. Omeđuje donji dio treće moždane komore. Sadrži važne vegetativne centre. Jezgre hipotalamusa povezane su neurosekrecijskim putom s neurohipofizom.

hipotenzija

hipotenzija (grč.), sniženje krvnog tlaka koje može nastati zbog krvarenja, dehidracije, poremećaja normalnih refleksnih mehanizama održavanja krvnog tlaka ili smanjena minutnog volumena srca. Liječenje ovisi o uzroku h.

hipotermija

hipotermija (grč. hypo ispod, terme toplina), sniženje tjelesne temperature. H. uzrokuje usporavanje funkcija središnjega živčanog sustava, gubitak svijesti i na kraju smrt. Nenamjerna h. nastaje pri izlaganju hladnoći, a namjerna se koristi pri kirurškim zahvatima (umjetna hibernacija).

hipotireoza

hipotireoza (grč.), smanjenje funkcije štitne žlijezde. Nastaje kao posljedica nedovoljne sinteze hormona štitne žlijezde. Postoji primarna h., sekundarna (hipofizna) i tercijarna (hipotalamična) h. Kod svih oblika h. hormoni štitnjače u krvi su sniženi. Hipotireoza se liječi hormonskom supstitucijom.

hipotonija

hipotonija (grč.), stanje smanjene napetosti (tonusa) skeletnog mišićja; smanjen otpor mišićja na pasivno istezanje. Najčešće je posljedica oštećenja motornih živaca u prednjem rogu kralježnične moždine ili oštećenja samog mišića.

hipotrofija

hipotrofija (grč.), stanje u kojem se određeni organi prerano istroše i degeneriraju zbog djelovanja uobičajenih, svakodnevnih čimbenika iz njihove okoline. H. je povezana s pojavom preranog starenja.

hipovitaminoza

hipovitaminoza (grč.), bolesno stanje koje nastaje zbog djelomičnog nedostatka vitamina. Nedostatak pojedinog vitamina očituje se posebnim simptomima i kliničkom slikom.

Hirc (Hirtz), Miroslav

Hirc (Hirtz), Miroslav, hrvatski zoolog, ornitolog i herpetolog (Bakar, 27. VI. 1878 – Zagreb, 13. XI. 1944). Radio u Narodnom zoološkom muzeju (1907–13), i kao profesor na Šumarskoj akademiji u Zagrebu (1910–19). Bavio se naročito… Nastavi čitati

Hirc, Dragutin (Adolf)

Hirc, Dragutin (Adolf), hrvatski prirodoslovac (Zagreb, 6. IV. 1853 – Zagreb 1. V. 1921). Istaknuo se u proučavanju flore istarsko-kvarnerskog dijela Hrvatskoga primorja i otoka te faune mekušaca istarsko-kvarnerskoga krša; glavno (nedovršeno) djelo: Revizija hrvatske… Nastavi čitati

Hirschsprung, Harald

Hirschsprung, Harald, dan. liječnik, pedijatar (Kopenhagen, 14. XII. 1830 – 11. IV. 1916). Opisao prirođenu aganglionozu debelog crijeva (nedostatak ganglijskih stanica u mienteričkom pleksusu stijenke debelog crijeva), koja je poslije nazvana Hirschsprungova bolest (megakolon).

hirzutizam

hirzutizam (lat. hirsutus dlakav) 1. Prekomjeran rast dlaka. Izraz se najčešće rabi za muški raspored dlakavosti u žena (→ hipertrihoza). 2. U nekih pasmina goveda genetski uvjetovana hipertrihoza.

His, Wilhelm

His, Wilhelm, švicarski liječnik, anatom i fiziolog (Basel, 9. III. 1831 – Leipzig, 1. V. 1904). Sveučilišni profesor u Baselu i Leipzigu. Bavio se embriologijom, elektrofiziologijom srčanoga mišića, proučavao živčana vlakna, zaslužan za izradu bazelskoga… Nastavi čitati

histerektomija

histerektomija (grč. hystera maternica, ektomein isjecati), kirurški zahvat kojim se odstranjuje maternica, najčešće zbog tumora. Može se izvesti rezom kroz trbušnu stijenku ili kroz rodnicu.

histerija

histerija (prema grč. hystera maternica), vrsta psihoneuroze kod koje različite duševne suprotnosti izazivaju duševne i tjelesne reakcije (neosjetljivost dijela tijela, grčevi, drhtanje, frigidnost, osjećaj gušenja, prisilni smijeh i plač, nesvijest itd.). Osobe koje boluju od histerije imaju karakteristične tjelesne simptome:… Nastavi čitati