BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
hospitalne infekcije, nozokomijalne infekcije, infekcije nastale tijekom boravka u bolnici, napose upale pluća, infekcije mokraćnih putova, infekcije rana. Izvor su često predmeti i ljudi u okolini bolesnika (posjetitelji i bolničko osoblje). Uzročnici su često otporni na antibiotike (npr. MRSA),… Nastavi čitati →
Houssay, Bernardo Alberto, argentinski fiziolog (Buenos Aires, 10. IV. 1887 – Buenos Aires, 21. IX. 1971). Završio Medicinski fakultet u Buenos Airesu gdje je bio profesor fiziologije. Otkrio, među ostalim, ulogu hormona hipofize u… Nastavi čitati →
hovawart, snažan preostatak drevnog seljačkog psa koji je uzgojen kao pas čuvar i pratilac; o. 70 cm oveći pas četvrtastog tijela; glave široke sa svedenim čelom i osrednje velikim ušima; rep dugačak, snažan i kosmat; krzno teče valovito, dobro… Nastavi čitati →
Hovorka, Oskar von, austrijski liječnik i etnograf (Prag, 15. VIII. 1866 – Gugging, 24. I. 1930). Radeći kao liječnik u Dalmaciji i Bosni, proučavao je pučku medicinu tih krajeva. S A. Kronfeldom objavio opsežno djelo… Nastavi čitati →
hrana, tvari koje služe za izgradnju tijela i za nadoknadu utrošene energije. Organizam ih apsorbira u probavnom sustavu. H. se sastoji od triju osnovnih skupina hranjivih tvari: ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Organizmu su još potrebni i voda, vitamini i minerali.
hranjenje, davanje ili uzimanje hrane, prir. putem ili umjetno (npr. infuzijom u vene). Prirodnim h. upravljaju živčani centri za glad i sitost u hipotalamusu. Regulacija h. je probavna (navika; osjeti u vezi s hranjenjem) i prehrambena (promjena koncentracije neke… Nastavi čitati →
hrast (Quercus), rod listopadnih i zimzelenih vrsta iz por. bukava (Fagaceae); u šumama umjerenog pojasa Sjev. Amerike, Europe i Azije živi više stotina vrsta h.; u našim šumama najčešći: h. lužnjak (Q. robur), kitnjak (Q. petraea),… Nastavi čitati →
hrčak (Cricetus cricetus), glodavac iz por. hrčaka (Cricetidae); štetočinja na žitnim poljima; pod zemljom spava zimski san; love ga radi krzna.
Hrdlička, Aleš, američki antropolog češkoga podrijetla (Humpolec, 29. III. 1869 – Washington, 5. IX. 1943). Od 1881. živio u SAD-u. Završio Medicinski fakultet, nakratko obavljao liječničku praksu, a zatim se posvetio antropološkim istraživanjima. Od 1910.… Nastavi čitati →
hren, obični (Armoracia rusticana), višegodišnja zeljasta biljka iz por. krstašica (Cruciferae); ljut i aromatičan korijen upotrebljava se kao začin; domaća je još vrsta veleplodni h., (A. macrocarpa).
hripavac (pertusis, magareći kašalj), dječja zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bordetella pertusis ili Bordetella parapertusis. Javlja se upala dišnih putova s tipičnim napadajima kašlja koji završavaju izbacivanjem sluzi ili povraćanjem. Djeca se cijepe protiv h. u prvoj godini života.
hrkanje, grubo, bučno disanje za vrijeme spavanja koje nastaje zbog vibriranja mekog nepca i uvule. Često je u pretilih osoba, a može se pogoršati uzimanjem alkohola, sedativa ili antihistaminika. U osoba koje ne reagiraju na uobičajenu terapiju h., može… Nastavi čitati →
hrskavica, anatomska tvorba građena od hrskavičnog tkiva (vrste potpornog tkiva koje nije mineralizirano, nema vaskularizacije, odlikuje se čvrstoćom, a osnovni su mu sastojci kolagena vlakna te proteoglikan s hondromukoproteinom). Postoji hijalina hrskavica, elastična hrskavica i vezivna hrskavica.
hrtovi, lovački psi koji se posebno odlikuju hitrošću, vitkim, izduženim, tanahnim tijelom; najbrži psi (do 70 km/h); najpoznatiji: afganistanski h., arapski h., slugi, potječe iz sjev. Afrike, malih naćuljenih ušiju, kratke žuto-bijele dlake; h. barzoj, podrijetlom iz Rusije, visok… Nastavi čitati →
hrušt, obični (Melolontha melolontha), kukac kornjaš iz por. truležara (Scarabaeidae), crne boje, sa smeđim pokriljem; ličinka se razvija u zemlji 3–5 god. uništavajući korijenje, a odrasli oblik lišće i grančice bjelogoričnog drveća.
hrvatska ivančica (Leucanthemum croaticum), vrsta iz roda ivančica (Leucanthemum), rasperanih, krpasto rasperanih ili duboko urezanih listova koji pri dnu nisu uškasto prošireni; jedna glavica; raširena u Hrvatskoj, Hercegovini, Crnoj Gori.
hrvatska perunika (Iris croatica), vrsta iz por. perunika (Iridaceae), jednosupnica; vanj. listovi perigona modroljubičasti, pri dnu žućkasti ili bijeli.
hrvatska vučja stopa (Aristolochia croatica), po S. Horvatiću, endemična vrsta vučje stope u sjev. Hrv. primorju (otok Pag i okolica), vrlo slična blijedoj vučjoj s. (A. pallida) pa hrvatsku v. s. neki drže njezinom podvrstom.
hrvatski ovčar, krupan pas čuvar stada, jak, visok 45–50 cm, vučjeg tipa, naćuljenih ušiju, duge i kovrčave crne dlake; prihvaća i borbu s vukom. Autohtona hrv. pasmina (FCI ju je priznao 1993), spominje se u pov. dokumentima Dubr. biskupije iz XIV. st.
