BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
jajnik ili ovarij (lat. ovarium), ženski spolni organ u kojem se razvijaju i dozrijevaju jajne stanice (proces oogeneze). U žena je parni organ, smješten u trbušnoj šupljini u području male zdjelice, oblika i veličine badema. Uz reproduktivnu, j. ima… Nastavi čitati →
jajovod ili ovidukt (lat. oviductus), parni cjevasti ženski spolni organ, koji aktivnim kretnjama mišićja provodi zrelu jajnu stanicu iz jajnika u maternicu. U žena je duljine 10–15 cm, debljine 2–5 cm. U j. se zbiva oplodnja jajne stanice, u… Nastavi čitati →
jak (tibetski gyak), (Bos grunniens ili Poephagus grunniens), veliko grbavo govedo duge svilenkaste dlake. Živi na Tibetu i Pamiru. Prilagođen planinskoj klimi na 6000 m. Na tim visinama jedino je gorivo njegov izmet. Uzgojena je i domaća pasmina “tibetansko govedo”.
jakobova kapica (Pecten jacobaeus), vrsta jestiva morskog školjkaša iz reda bezupki, por. češljače (Pectinidae). Živi na muljevitom dnu Sredozemnoga mora (i u Jadranu); može plivati s pomoću potiska vode; ljušture nisu simetrične: desna je zaobljena, lijeva plosnata; naraste do 15 cm.
jalapa (španj., prema imenu istoimenoga meks. grada) (Exogonium purga), srednjoamer. povijuša iz por. slakova; gomoljasti dio stabljike služi kao jak purgativ; ekstrakcijom se dobiva posebna smola koja služi u ljekarstvu.
jalovost, nesposobnost rasplođivanja, neplodnost, infertilnost. Javlja se kod životinja i u čovjeka kod oba spola, kao prirođena posljedica endokrinih poremećaja ili anomalija spolnih organa (jajovoda, rodnice, maternice), ili kao stečena, koja može biti i privremena, nakon ozljeda… Nastavi čitati →
jamari, skupni izraz za pse namijenjene lovu na životinje koje žive u podzemnim jazbinama. Dijele se na jazavčare i terijere. Od potonjih najpoznatiji su njem. lovni terijer, kratkodlaki te oštrodlaki foksterijer, škotski, irski, češki i velški terijer.
jamičarke (Crotalidae), porodica zmija otrovnica iz reda ljuskaša (Squamata); između prednjeg ruba očiju i nosnih otvora nalazi se duboka jamica (otuda ime); u Europi samo 1 rod: štitogubice (Agkistrodon), s jednom vrstom: Halyjeva š. (A. halys caraganus)… Nastavi čitati →
jantarnjak (Succinea), rod puževa plućnjaka (Pulmonata); kućica boje jantara: 2,2×1,1 cm; žive na vlažnim livadama, u vlažnim šumama blizu vode, na nadvodnim dijelovima močvarnog bilja u sjev. i sr. Europi; najpoznatija vrsta S. putris, prijelazni domaćin plošnjaka koji parazitira u pticama.
jantina (Janthina), ljubičasti splavari, rod grabežljivih pučinskih puževa prednjoškržnjaka (Prosobranchiata) s oko 30 vrsta; žive po toplim morima (i u Jadranu poznat J. nitens, splavaš); plivaju površinom ispod “splavi” načinjene od nakupina sluzi koju izluči puževo stopalo; osim… Nastavi čitati →
japanska gljiva → čajna gljiva
japanski vosak, biljni vosak koji se dobiva iz plodova ruja (Rhus succedanea); gl. je sastojak palmitinska kiselina vezana kao glicerid. Ranije važan u tekst. ind. u Aziji, danas se još rabi i u proizvodnji gume, sapuna, svijeća i dr.
jaram ili mlat (Sphyrna zygaena), riba hrskavičnjača, morski pas iz por. mlatova (Sphyrnidae), u Jadranu do 1,5 m dužine (inače do 4 m, i do 700 kg); obalno-pelagička vrsta, najčešća u toplim morima; leđa siva ili smećkasto-crnkasta, trbuh… Nastavi čitati →
jarebice ili kamenjarke (Alectoris), rod ptica iz por. fazana; u nas živi kao ptica stanarica kamenjarka (grivnja) (A. graeca) u suhim, stjenovitim predjelima s malo vegetacije; vrlo cijenjena lovna divljač; brojnost joj naglo pada.
jarebika (Sorbus aucuparia), planinsko i ukrasno drvo, do 15 m, rjeđe grm, iz por. ruža (Rosaceae); od crvenih zrelih boba dobiva se pekmez, sok, rakija.
jari usjevi ili jarine, rani usjevi ili proljetni usjevi; siju se potkraj zime ili tijekom proljeća, a dozrijevaju ljeti ili u jesen, npr. kukuruz, šećerna repa, suncokret, jara pšenica, jari ječam itd.
jarmašice (Conjugales), red zelenih alga; jednostanične su ili tvore nerazgranjene niti (cenobije); žive gotovo isključivo u slatkim vodama. Oko 40 rodova i o. 3000 vrsta.
jarmen (Anthemis), biljni rod iz por. glavočika (Compositae) s oko stotinu vrsta; korovi (A. arvensis) ili ljekovito bilje (A. nobilis, rimska “kamilica”).
jarovizacija (rus. jarovoj jari, proljetni), agrotehn. priprava sjemena poljoprivr. bilja prije sjetve (vlaženje, mijenjanje temperature i sl.), čime se skraćuje vegetacijski period i povisuje prirod.
Jarvik, Robert Koffler, amer. liječnik i biomedicinski inženjer (Michigan, 11. V. 1946). Tvorac prvog umjetnog srca (Jarvik-7), ugrađenog u pacijenta Barneya Clarka 1982.
