BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kameničar (Arenaria interpres), ptica veličine drozda (23 cm) iz roda kameničara (Arenaria), por. vivci (Charadriidae), hrđastosmeđih leđa sa širokom crnom prugom na prsima, kratkih narančastih nogu; živi na stjenovitim morskim obalama sjev. Europe i Amerike, često zalazi mnogo južnije.
kamenika (Saxifraga), biljni rod s o. 350 vrsta iz por. kamenika (Saxifragaceae); višegodišnje biljke ili drveće; u nas 25 vrsta, većinom na vlažnim mjestima (npr. kamenjarska k., S. petraea), u pretplaninskim i planinskim predjelima (npr.: klinastolisna k.,… Nastavi čitati →
kamenike (Saxifragaceae), por. kritosjemenjača dvosupnica (Dicotyledones), višegodišnje biljke ili drveće; više od 1500 vrsta od polarnih krajeva do tropa; u nas najpoznatiji rodovi: kamenika (Saxifraga), ribiz (Ribes) i jasmin (Philadelphus), a nekoć se tu ubrajao i… Nastavi čitati →
kamforovac (Cinnamomum camphora), drvenasta biljka trop. krajeva iz por. lovora (Lauraceae). Drvo je teško i tvrdo, uporaba za pokućstvo. Služi za dobivanje → kamfora.
kamilica (Matricaria chamomilla), titrica, jednogodišnja ljekovita biljka iz por. glavočika (Compositae); mirisne cvjetne glavice, bijelih rubnih i žutih unutar. cvjetića, karakteristična mirisa, sadrže eterična ulja i druge sastojke koji djeluju protuupalno; koristi se za čajeve, u pučkoj medicini i u kozmetici.
kamotočac (Pholas dactylus), vrsta iz por. kamenovki (Pholadidae), duga o. 12 cm; živi na obalama mora, pretežno na čvrstome morskom dnu, gdje buši duge hodnike u mekanu kamenu, tresetu, ilovači, drvu; kako ljušture rastu, hodnici postaju širi; oštećuje drvena lučka postrojenja; jestiv.
kampeče, vrsta tvrda drva od srednjoamer. vrste Haematoxylon campechianum iz por. Caesalpiniaceae; naraste do 12 m; iz njega se dobiva hematoksilin za bojenje histoloških preparata; ime po meks. sav. državi → Campeche.
kana, biljni rod (Canna) iz por. Cannaceae, podrijetlom iz trop. krajeva Amerike i Azije; o. 50 vrsta; zbog dugih listova, crvenih ili žutih cvjetova uzgajaju se kao ukrasne biljke (npr. C. indica); neke vrste (C. edulis) imaju u podanku puno škroba.
kanadski balzam (kanada-balzam), tekuća smola koja se dobiva iz kore jele (Abies balsamea i Abies canadiensis). Rabi se u histologiji za izradu preparata za mikroskopiranje, te u optici za lijepljenje leća.
kanarij (Canarium), trop. biljni rod; raste u zap. Africi, na Madagaskaru, Cejlonu, Indokini i otocima; pojedine vrste daju kvalitetno drvo, jestive plodove i smolu.
kanarinac (Serinus canaria), ptica pjevica iz por. zeba (Fringillidae) s atlantskih otoka (Azori, Zap. Kanari, Madeira); dug 12,5 cm; živi u šumama, na poljima, u vrtovima i voćnjacima; pripitomljen drži se u krletkama; uzgojem dobiven velik broj rasa.
kancerogeneza (lat. cancer rak; grč. genesis stvaranje), stvaranje zloćudnih stanica u nekom tkivu. K. može biti potaknuta genskim mutacijama, onkogenima, kromosomskim abnormalnostima, imunološkim poremećajima te čimbenicima okoliša: virusima, parazitima, kem. kancerogenima, ultraljubičastom i ionizirajućom radijacijom.
kancerogeni (lat. cancer rak; grč. genan stvarati), kancerogene tvari koje pod odgovarajućim okolnostima mogu izazvati zloćudnu preobrazbu stanice. Mogu biti kem., fiz. ili biol. agensi.
kancerologija → onkologija
Kandel, Eric Richard, amer. neurobiolog (Beč, 7. XI. 1929). Prof. na Sveučilištu Columbia u New Yorku. U svojim istraživanjima uspio povezati neuronske psihofizičke procese s funkcijama učenja i zapamćivanja u čovjeka, za što je 2000. dobio Nobelovu nagradu.
kandidioza ili kandidijaza, infekcija gljivom Candida albicans (prema starijem nazivu Monilia albicans naziva se i monilijaza). Najčešće se očituje kao upala sluznice usta i ždrijela, u obliku bijelih naslaga (soor) u male djece ili u kroničnih bolesnika liječenih antibioticima.… Nastavi čitati →
kandis (njem. iz arap.), rafinirani šećer u obliku velikih, dobro definiranih kristala, koji se dobiju usporenom slobodnom kristalizacijom zgušćena, čista šećernog soka. K. može biti bijel ili obojen karamelom. Koristi se za konzerviranje (kandiranje) voća te za šećerenje vina.
