BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Karaman, Stanko, hrvatski zoolog (Sarajevo, 8. XII. 1889 – Prizren 17. IX. 1959). Najprije radio u Zagrebu u Narodnom zoološkom muzeju i bio asistent na Zoologijsko-zootomskom zavodu (1919–24); u Skoplju (od 1924) radio kao parazitolog… Nastavi čitati →
karamanka, sorta kruške (prema tur. pokrajini Karaman).
karambola (Averrhoa carambola), trop. voćka iz por. cecelja (Oxalidaceae). Podrijetlom iz Malezije. Plodovi bogati vitaminom C.
karamel (franc.), smeđa smjesa dobivena zagrijavanjem šećera na visokoj temp.; upotrebljava se za izradu bombona, kolača i sl.
karanfil ili klinčić, biljni rod iz por. → karanfila, o. 300 vrsta, u Hrvatskoj o. 20. Cvjetovi živih boja i fina mirisa; mnoge uzgojene sorte; jedna od najuzgajanijih ukrasnih biljki.
karanfili (Caryophyllaceae), por. zeleni i trajnice iz odjela kritosjemenjača (Angiospermae), razreda dvosupnica (Dicotyledones), podrazreda prostolatičnica; poznatiji rodovi: mišjakinja (Stellaria), rožac (Cerastium), pjeskarica (Arenaria), kilavica (Hernaria), pušina (Silene), lepica (Viscaria). U nas 20-ak… Nastavi čitati →
karantena (tal. quarantina četrdesetak), sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme (nekoć 40 dana, otuda naziv) i na određenome mjestu na ljudima, životinjama, biljkama ili predmetima za koje se sumnja da su zaraženi nekim od uzročnika zaraznih bolesti.… Nastavi čitati →
karas (Carassius carassius), vrsta jestive riječne ribe iz por. šaranki (Cyprinidae); živi pridneno u sporim vodama, plićim tekućicama i stajaćicama s malo kisika gotovo cijele Europe; zimi miruje ne hraneći se; veličine do 40 cm. Poznata je akvarijska… Nastavi čitati →
karbunkul (lat.), mnogostruki kožni čir, gnojna duboka upala folikula vlasi prouzročena stafilokokom. Javlja se češće u muškaraca, na šiji i leđima, a napose je čest u dijabetičara. Može se razviti u opsežnu gnojnu upalu (flegmonu) a i dovesti do sepse.… Nastavi čitati →
karcinogeni (grč.) → kancerogeni
karcinom (grč. karkinos rak), zloćudna neoplazma podrijetlom iz epitelnih stanica, raste iz bilo kojega od triju zametnih listića (ektoderma, mezoderma i endoderma). Osobina k. je da infiltrira okolno tkivo i stvara udaljene tumorske metastaze.
kardamom (Elettaria cardamomum), biljka iz por. đumbira (Zingiberaceae), raste u vlažnim šumama Indije. Uzgaja se u Sr. Americi, Australiji i na Cejlonu. Iz plodova se dobiva droga koja se primjenjuje kao karminativ kod želučanih bolova i grčeva. Rabi se i kao začin.
kardijaci (grč. kardia srce, cardiaca remedia lijekovi za srce), široka skupina lijekova koji djeluju na srčani mišić, srčani ritam te na koronarne arterije.
kardinal, crveni (Cardinalis cardinalis), ptica pjevica iz por. strnadica (Emberizidae), otvorenocrvene boje, raširena u Sjev. Americi; često se drži u krletkama; u SAD-u živi i sivi k. ili američka ptica pjevica (Richmondena cardinalis) iz por. zeba (Fringillidae).
kardio-vaskularan (grč. kardia srce; lat. vas posuda; žila), koji se odnosi na srce i krvne žile (npr. k.-v. sustav, k.-v. bolesti).
kardiokirurgija (grč.) ili kardijalna kirurgija, grana kirurgije koja se bavi operacijskim zahvatima na srcu i velikim krvnim žilama. Uvođenje hipotermije i primjena izvantjelesnog krvotoka te razvoj kardiologije, rendgenologije i hematologije omogućili su odvajanje k. kao posebne grane kirurgije te… Nastavi čitati →
kardiologija (grč.), dio interne medicine koji se bavi bolestima srca i krvnih žila, njihovim konzervativnim liječenjem i rehabilitacijom srčanih bolesnika. K. se počela razvijati uvođenjem elektrokardiografije (1902), a napose se razvila u drugoj pol. XX. st. primjenom ultrazvučnih metoda pretrage… Nastavi čitati →
kardiomiopatije, skupina raznorodnih bolesti srčanog mišića, utvrđuju se ehokardiografijom: dilatacijska k., smanjenje funkcije lijeve klijetke, veoma rizična, primjenjuje se presađivanje srca; hipertrofijska k., zadebljanje srčanog mišića, liječi se lijekovima, rjeđe i kirurški; restrikcijska k., smanjena rastegljivost i… Nastavi čitati →
kardiospazam (grč.), zastarjeli naziv za grč spoja jednjaka sa želucem (kardije) koji nastaje zbog poremećene motorne funkcije glatkog mišićja. Danas se rabi izraz ahalazija.
