BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
konjunktiva (latinski: coniungo spojiti), očna spojnica, očna veznica; tanka sluznica koja povezuje rub rožnice s rubom vjeđe. Prelazi s unutarnje strane vjeđa, stvarajući donju i gornju prijelaznu boru, preko prednjega dijela očne jabučice.
konjunktivitis (lat.), upala očne spojnice. Nastaje bakterijskom ili virusnom infekcijom, a često i mehan., kem. ili fizikalnom iritacijom. Očituje se subjektivnim simptomima pečenja i svrbeža, uz suzenje, fotofobiju i blefarospazam. Liječi se otklanjanjem iritacijskog uzroka ili antibioticima i antivirusnim lijekovima.
kopaifera (port. iz španj.) → kopaiva-balzam
kopaiva-balzam, žutosmeđi, tekući, gorki balzam koji se dobiva od trop. drveća kopaifera (Copaifera officinalis) iz Juž. Amerike. U medicini se nekoć rabio protiv gonoreje, a u današnje vrijeme u ind. prozirnih (“paus”) papira.
kopali (španj.), recentne i recentnofosilne smole biljnog podrijetla koje sadrže terpenske spojeve. Dobivaju se kopanjem iz zemlje ili smolarenjem živoga trop. crnogoričnog drveća. K. se razlikuju po boji, tvrdoći i topivosti ovisno o podrijetlu i obradi. Po podrijetlu dijele se… Nastavi čitati →
kopar (Anethum graveolens), jednogodišnja zelen iz por. štitarki (Apiaceae), žutih cvjetova. Plodovi sadrže eterično ulje, a listovi služe kao začin i povrće.
kopitari (Ungulata), nadred sisavaca nogu prilagođenih za brzo kretanje po tlu. U Europi više ne žive kao divlje, nego kao domaće životinje (konj i magarac). Na svakoj nozi imaju razvijen samo jedan, srednji prst, a ostali su zakržljali. Na… Nastavi čitati →
kopitnjak (Asarum europaeum), biljka trajnica iz por. vučjih stopa (Aristolochiaceae), raširena u listopadnim šumama. Ima bubrežaste kožnate listove, cvjetovi su izvana zelenkastosmeđi, iznutra smeđocrveni. Plod je tobolac. Podzemni korijen koristi se u medicini.
kopito, rožnata tvorba, štiti treći članak (falangu) ili kopitnu kost trećega, jedino razvijenog prsta u konja. Odgovara kandži u ptica ili noktu u majmuna. K. nosi cijelu težinu trupa.
kopljača (Branchiostoma lanceolatum), morska životinja iz koljena svitkovaca (Chordata), razred bezlubanjaca (Acrania), dužine do 6 cm. Živi u Sredozemnome moru, Atlantiku, Sjev. moru, na pjeskovitu dnu do 60 m. Dvospolac; svitak se smatra početnim oblikom u razvoju kralježnice.
koponošci (Scaphopoda), razred isključivo morskih mekušaca iz koljena nekolutićavaca (Ameria). Glava im nije jasno odijeljena od trupa, ljuštura cjevasta, jednodijelna i blago savijena, na krajevima otvorena. Dvije porodice s o. 350 vrsta. U Europi živi dvadesetak vrsta, od… Nastavi čitati →
koporac (Bunium), biljni rod iz por. štitarki (Apiaceae). U sredozemnom području raste šibasti k. (B. ferulaceum), a u brdskim planinski k. i brdski k. (B. alpinum i B. montanum).
kopra (port. iz tamilskoga), osušeni komadi jezgre kokosova oraha, sirovina za kokosovo ulje.
kopriva (Urtica), rod zeljastih dvosupnica iz por. kopriva (Urticaceae) s oko 30 vrsta. Glavne su u nas: velika ili dvodomna k. (U. dioica) i mala k. (U. urens). Stabljika i listovi pokriveni su dlakama žarnicama koje se pri… Nastavi čitati →
koprive (Urticaceae), por. zeljastih biljaka s o. 45 rodova i o. 1000 vrsta, na stabljici i listovima imaju žarnice. Ugl. korovi. U nas rodovi kopriva, crkvina i pileja.
koprivić ili košćela (Celtis), u Istri se naziva i ladonja, rod zimzelenog i listopadnog drveća iz porodice brijestova (Ulmaceae). Uz obalu Hrvatskoga primorju raste crni koprivić (Celtis australis). Crvenkastosmeđi ili crnomodri plod ukusna je koštunica.
koprivnjača (urtikarija), pojava kožnih promjena (urtika), oštro ograničenih izbočina blijedocrvene boje, koje akutno nastaju i brzo nestaju, a popraćene su jakim svrbežom. Uzroci: alergijska preosjetljivost na neke vrste hrane ili lijekove, na ugrize i ubode kukaca, na neke fizikalne čimbenike… Nastavi čitati →
koprofagija (grč.) 1. med Jedenje vlastitog izmeta. Znak je duboke psih. regresije, javlja se kod duševne zaostalosti (imbecilnost, idiotija) ili stečenih moždanih oštećenja (demencije). 2. biol U životinja, jedenje izmetina odn. pojedinih njezinih sastojaka, bilo kao stalan način prehrane ili… Nastavi čitati →
koprolalija (grč.), potreba za govorenjem prostačkih izraza i kletvi. Javlja se u nesigurnih adolescenata ili u sklopu nekih psih. bolesti, npr. prisilnih neuroza, manija ili shizofrenija.
