BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kosa, vlasi, nitaste orožene tvorbe na koži glave, vlasištu. Razvija se već od trećeg mjeseca fetalnog života, a nakon porođaja zamjenjuje ju tzv. sekundarna k. koja može biti druge boje i kvalitete. Slobodan dio iznad kože je stabljika vlasi,… Nastavi čitati →
kositernica (Ephedra), kserofitni biljni rod grmolikih golosjemenjača iz por. kositernica (Ephedraceae) s oko 40, većinom dvodomnih vrsta. Neke sadrže alkaloid efedrin, lijek protiv zaduhe i bronhitisa.
Kossel, Albrecht, njem. biokemičar i fiziolog (Rostock, 16. IX. 1853 – Heidelberg, 5. VII. 1927). Prof. u Marburgu i Heidelbergu. Istraživao kemizam stanice. Otkrio adenin, timin, citozin i uracil (1885–1901). Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za… Nastavi čitati →
kost, sastavni dio koštanog sustava, pasivni dio sustava za kretanje, na koje se hvataju mišići i tetive. Građena je od koštanog tkiva što ga čine koštane stanice (osteociti) i međustanična koštana tvar, sastavljena od org. (ugl. kolagena vlakna) i… Nastavi čitati →
kostelj ili košćak (Squalus acanthias), riba hrskavičnjača iz por. kostelja (Squalidae), tijela tipična za morske pse, pepeljaste boje. Koti žive mlade; živi u svim morima umjerenog pojasa, čest i u Jadranu.
kostojezičnjače (Osteoglossiformes), red trop. slatkovodnih riba koštunjača sa snažnim zubalom koje podupire i jezik; poznata arapajma (Arapaima gigas), jedna od najvećih slatkovodnih riba (do 2,5 m).
kostorog (Balistes carolinensis), morska riba iz por. kostorožaca, tijela pokrivena tvrdom kožom. Najraširenija u Indij. i Tihom oceanu, živi i u Sredozemnome moru i u juž. dijelu Jadranskog mora. Spljoštena tijela i malenih usta sa snažnim zubima, dug do 45 cm.
kostrika (Brachypodium), rod zeljastog bilja i nekih trajnica iz por. trava (Gramineae). U nas živi nekoliko vrsta (perasta k., B. pinnatum, šumska k., B. sylvaticum, razgranjena k., B. ramosum i dr.).
kostriš ili dragušac (Senecio), biljni rod iz por. glavočika (Compositae) s o. 1300 vrsta, u nas više od 20. Neke se uzgajaju kao ukrasne biljke (cinerarije), npr. kanarski k. S. cruentus = S. cineraria, neke su balk.-ilir. endemi… Nastavi čitati →
košenil (Coccus cacti, Dactylopius cacti), kukac iz reda jednakokrilaca (Homoptera), podreda štitastih uši (Coccoidea). Živi na kaktusima. Koristi se za proizvodnju karminske boje i karminske kiseline.
koštana srž (moždina), krvotvorno tkivo smješteno u šupljinama i okrajcima cjevastih kostiju te u plosnatim kostima. Sadrži pluripotentne matične stanice iz kojih nastaju eritrociti, leukociti i trombociti. U novorođenčadi se crvena k. s. nalazi u svim kostima, ali se… Nastavi čitati →
koštani sustav (kostur, skelet), skup svih kostiju u kralježnjaka, čini mehan. osnovicu tijela na koji se nastavljaju mekani dijelovi sustava za kretanje i oblikuje šupljine u kojima su smješteni osjetljivi organi (mozak, oko, srce, pluća i dr.). Kosti su… Nastavi čitati →
koštunjače (Osteichthyes), razred riba koje imaju koštani kostur, dobro raščlanjenu kralježnicu, kosti glave razlučene na lubanjski dio i na čeljusti; najpoznatiji redovi: jegulje, sleđovke, lososi, šaranke, somovi, tovari, kovači, koljuške, grgečke, golozupci.
kotilosauri (Cotylosauria), red izumrlih najstarijih i najprimitivnijih gmazova, dugih do 3 m. Živjeli od gornjega karbona (paleozoik) do sr. trijasa (mezozoik). Poznati rodovi: Bradysaurus (2,5 m), Diadectes, Limnoscelis i dr.; bili su ishodište svih ostalih gmazova.
kotrljan (Eryngium), biljni rod jednogodišnjih ili trajnih zeleni iz por. štitarki (Apiaceae). Ima bodljikave listove, cvjetovi su skupljeni u glavičaste cvatove okružene bodljikavim ovojnim listićima. Nalazimo ih napose u zap. Aziji, Sredozemlju, te trop. Americi. U Hrvatskoj su… Nastavi čitati →
kotrljan ili balegar (skarabej, Scarabaeus sacer), kukac kornjaš iz por. truležara, potpor. Coprinae (grč. kopros izmet); od životinjskog izmeta pravi kuglice i kotrlja ih u podzemne hodnike za hranu sebi i za prehranu svojih ličinaka. Veličine 19–38 mm, u… Nastavi čitati →
kovač (šanpjer; Zeus faber), morska riba koštunjača iz por. kovača (Zeiformes), maslinasto-zelenkastosive boje, velikih bodljikavih peraja. Na bokovima po jedna okrugla crna mrlja; dug do 60 cm, obično 10–50, težak i do 15 kg. Meso vrlo ukusno.
