BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
ksantom (grč.), žućkasta čvorasta tvorba koja nastaje zbog odlaganja serumskih lipoproteina u makrofage. K. može biti izoliran, najčešće na Ahilovoj tetivi, ili se pojavljuje razasuto po koži trupa i udova.
ksenobiotici (grč.), kem. tvari strane biol. sustavu; lijekovi i sve ostale tvari koje se ne stvaraju u organizmu.
ksenotransplantacija, presađivanje organa, tkiva ili stanica od pripadnika druge vrste (životinje). Osim etičkih, postoje i biol. zapreke: imunološke, mikrobiološke, fiziološke.
kserofiti (grč.), biljke koje uspijevaju na pustinjskome, stepskome i uopće vrlo suhome tlu. Prilagodbe: kožasti listovi, često reducirani, dlačice, eterična ulja i sl.
kseroftalmija (grč.), promjene koje nastaju na oku zbog nedostatka vitamina A. Spojnica postaje suha, zadebljana, s bjeličastim pjegama, a na rožnici se stvaraju sitni vrijedovi. Vid je zamućen. Liječi se vitaminom A, “umjetnim suzama” i antibioticima.
ksifozuri (grč.), bodljaši (Xiphosura), jedini živući rod, najvećim dijelom izumrlih morskih člankonožaca iz razreda klještara (Chelicerata), odn. praklještara, zastupan s dvjema vrstama: američki i molučki bodljaš.
ktenidije (lat. prema grč.), oblik škrga u mekušaca iz kojeg su se razvili svi drugi oblici škrga.
kubeba (Piper cubeba), indonez. trop. povijuša iz por. Piperaceae; nezreli plodovi služili su u medicini.
kuče, slijepo (Spalax), rod glodavaca (Rodentia), por. sljepaša (Spalacidae); najpoznatije sitnooko s. k. (S. microphthalmus); mrkosivo, bjelkasta čela; dugo o. 27 cm; živi u suhim stepskim područjima, pod zemljom. Za razliku od krtice, biljožder je i… Nastavi čitati →
kudjelja, vlakno dobiveno maceracijom osušene stabljike konoplje i njegovom obradom; služi u proizvodnji užarske robe i platna za jedra.
kuga, akutna zarazna bolest koju uzrokuju bakterija Pasteurella (Yersinia) pestis. Primarno obolijevaju glodavci (najčešće štakori), od kojih bolest na čovjeka prenosi štakorska buha. K. je obilježena upalom limfatičkog tkiva i krvnih žila, edemima, krvarenjima i nekrozama. Klinički postoji… Nastavi čitati →
kugara, svilorepa (Bombycilla garrulus), ptica iz reda vrapčarki (Passeres) sa sjevera Europe odakle se kao skitalica širi na jug sve do Francuske i Crnoga mora. Duga o. 18 cm, boje sivosmeđe, vrhovi perja na krilima i repu su crveni.… Nastavi čitati →
kuguar ili puma (iz jezika tupi preko braz. port.) (Felis concolor), zvijer iz por. mačaka (Felidae); → puma.
kuk (lat. coxa), zglob između glave bedrene i čašice zdjelične kosti. K. je kuglasti zglob u kojem su moguće sve kretnje.
kukaši (Acanthocephala), razred oblenjaka (Aschelminthes), nametnika bez probavila. Imaju bodljikava rilca. Hranu primaju kroz kožu, parazitiraju u crijevima riba, ptica, sisavaca. Najpoznatija vrsta je golemi kukaš (Echinorhynchus hirudinaceus), parazit u probavilu svinje.
kukavica (Cuculus canorus), ptica selica iz por. kukavica (Cuculidae). Živi u cijeloj Europi, osim Islanda. Duga o. 30 cm; hrani se velikim kukcima i dlakavim gusjenicama. Jaja podmeće u gnijezda drugih ptica. Njezin čučavac, ubrzo nakon što se… Nastavi čitati →
kukavke (Cuculiformes), red ptica s poznatih 146 vrsta od kojih 52 vrste ne prave vlastito gnijezdo i ne sjede na vlastitim jajima nego podmeću jaja u tuđa gnijezda, os. ptica pjevica. Ta je prilagodba os. izražena u por. kukavica… Nastavi čitati →
kukci (Insecta), razred beskralježnjaka iz koljena člankonožaca (Arthropoda). Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka. Na glavi imaju ticala, najčešće par velikih sastavljenih očiju koje se sastoje od tisuću do nekoliko tisuća faceta. Neki imaju po… Nastavi čitati →
kukcožderi (Insectivora), red malih petoprstih sisavaca mesoždera, izdužene njuške, oštrih zuba, noćnih navika. Vrlo proždrljivi, ponajviše se hrane kukcima. Amo spadaju šumske rovke, ježevi i krtice.
kukolj (poljski k., Agrostemma githago), visoki jednogodišnji korov iz por. karanfila (Caryophylaceae). Cvjetovi mutnocrveni, plod tobolac. Korov žitnih polja.
