BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kurbaril (franc.) (jatoba, Hymenaea courbaril), drvo iz por. mahunarki (Fabaceae), rašireno u Srednjoj i Južnoj Americi, visoko do 30 m, promjera i do 2 m. Cvjetovi su bijeli ili ljubičasti, ugodna mirisa. Plod je smeđa mahuna. U pučkom… Nastavi čitati →
kurika (Evonymus), biljni rod (samoniklih, domaćih) listopadnih i (kultiviranih) zimzelenih grmova i drveta, s o. 170 vrsta iz por. kurika (Celastraceae). U nas nekoliko listopadnih vrsta, npr. obična k. (E. europaea), plod donekle otrovan. Kao ukrasna biljka… Nastavi čitati →
Kurjak, Asim, hrv. liječnik (Kotor-Varoš, BiH, 13. IX. 1942). U Zagrebu završio studij medicine, jedan od pionira primjene ultrazvuka u ginekologiji u nas. Bavi se prenatalnom dijagnostikom, trodimenzijskim ultrazvukom i doplerskim ispitivanjem fetoplacentne i maternične cirkulacije. Red.… Nastavi čitati →
kurje oko (klavus), oštro ograničeno zadebljanje kože na stopalu s centralno smještenim bolnim rožnatim “trnom” (nalik kokošjem oku), najčešće zbog nošenja pretijesne obuće.
kurkuma (arap.), biljka iz por. đumbira (Zingiberaceae) koja raste u juž. Aziji. Iz podanka se dobiva mirisno žuto bojilo (koje se rabi u prehr. ind. i kao indikator u analitičkoj kemiji) i začin koji je sastojak mješavine curry.
kuru (iz jezika naroda Fore na Novoj Gvineji), progresivna degenerativna bolest središnjega živčanog sustava (spongiformna encefalopatija) duge inkubacije i spora napredovanja. Uzročnici su prioni. Očituje se drhtanjem mišića, gubitkom koordinacije pokreta (ataksijom), smetnjama u hodanju, govoru i gutanju te demencijom,… Nastavi čitati →
Kussmaul, Adolf, njem. liječnik (Graben, 22. II. 1822 – Heidelberg, 27. V. 1902). Dao doprinos kliničkoj medicini otkrićem ezofagoskopa i želučane sonde. Opisao nodozni periarteritis, objasnio dijabetičku komu, uveo pojam paradoksnog pulsa.
kustovnica ili vučac (Lycium), rod grmova iz por. pomoćnica (Solanaceae), listovi jednostavni, cijelog ruba, cvjetovi su crvenoljubičasti ili svijetloljubičasti s produženom, valjkastom cijevi; u nas dvije vrste: europski v. (L. europaeum) i obični v. (L. vulgare).
Kušan, Fran, hrvatski botaničar (Vučja Luka, kraj Sarajeva, 18. X. 1902 – Zagreb, 21. V. 1972). Završio studij prirodopisa i zemljopisa na Mudroslovnom faultetu u Zagrebu 1926. Osnivač Zavoda za farmaceutsku botaniku i Botaničkog vrta… Nastavi čitati →
kutikula (lat.), pokožica, tanka kožica. Vanj. hitinski zaštitni pokrivač tijela mnogih člankonožaca, također kožasta opna na biljnim listovima i mladim stabljikama, izlučina epiderme.
kuvas (mađ.), mađarski ovčar, duge bijele i meke dlake, skladna tijela, vis. 70–75 cm. Inteligentan, srčan i živahan pas.
kužnjak (tatula, Datura), biljni rod iz por. pomoćnica (Solanaceae); cvijet ima veliki vjenčić s produženom cijevi; list i sjemenke vrste D. stramonium sadrže alkaloid hioscijamin; D. metel iz Sredozemlja (Grčka), Afrike, sr. Amerike i juž. Azije upotrebljava se u medicini (astma).
kvadriceps (lat.), anatomska tvorba koja ima četiri glave, npr. četveroglavi bedreni mišić (musculus quadriceps femoris). → mišići
kvaga (hotentotski) (Equus quagga), vrsta afr. zebre s prugama samo na prednjem dijelu tijela. Istrijebljena u XIX. st.
kvasci ili kvaščeve gljivice, mikroskopski sitne, jednostanične okrugle ili ovalne gljivice iz skupine mješinarki koje se u povoljnim uvjetima razmnožavaju vegetativno pupanjem i dijeljenjem. Koriste se u proizvodnji piva (Saccharomyces cerevisiae), gdje se kao nusproizvod dobije kvasac, za… Nastavi čitati →
kvasija (Quassia), rod drveća i grmova iz trop. Amerike i Afrike, por. Simarubaceae. Gorka k. (Quassia amara), drvo visoko 2–6 m; sadrži kinin, kvasinu – najgorču gorku tvar. Uzgaja se zbog ljekovitih svojstava.
kvašiorkor (kwashiorkor), stanje organizma (češće u djece) koje nastaje zbog nedovoljne količine bjelančevina u prehrani, usprkos dovoljnoj količini kalorija. Stanje je opisano u djece koja su u trenutku rođenja drugog djeteta prestala dobivati majčino mlijeko. K. se očituje smetnjom… Nastavi čitati →
kverulancija (prema lat.), patološka sklonost prema tužakanju i parničenju, uz pomanjkanje svake kritike i uviđavnosti. Nastupa kod psihopatija i nekih drugih duševnih bolesti. S vremenom može prijeći u paranoju.
