BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kvocijent inteligencije, vrijednost koja se dobije dijeljenjem “mentalne dobi” (dobi postignute rješavanjem testova za ispitivanje inteligencije primjerenih određenoj dobi) sa stvarnom, kronološkom dobi ispitanika. K. i. obično se označuje kraticom IQ (engl. intelligence quotient).
labirint (grč.) 1. Građevina isprepletenih hodnika i mnogobrojnih prostorija iz kojih je teško naći izlaz; dobila ime po dijelu mitske palače kretskoga kralja Minosa, čija se izgradnja pripisuje Dedalu, a u kojem je boravilo čudovište Minotaur. 2. Dekorativni geometrijski lik… Nastavi čitati →
labirintitis (grč.; otitis interna), upala unutrašnjeg uha (labirinta). Može biti serozna (s bistrim upalnim sadržajem) ili gnojna. Najčešće nastaje kao komplikacija upale sr. uha ili se upalni proces proširi s mozgovnih ovojnica ili iz mastoidnih ćelija. Očituje se vrtoglavicom,… Nastavi čitati →
labirintnjače (Anabantoidei), por. malenih trop. slatkovodnih riba iz reda grgečki (Perciformes). Ispod škržnog poklopca imaju posebno nabrane pločice, koje čine šupljine nalik labirintu, u kojima se zadržava vlaga ne dopuštajući da se škrge brzo osuše. Neke vrste, kao… Nastavi čitati →
labudovi (Cygnus), rod ptica guščarica iz por. pataka (Anatidae). Žive u sjev. krajevima Europe, Azije i Amerike, selice su, pa se za selidbe spuste i u naše krajeve. Razlikuju se crnokljuni (C. columbianus), crvenokljuni (C. olor) i žutokljuni l.… Nastavi čitati →
Lacaze-Duthiers, Félix-Joseph-Henri de, franc. zoolog (Montpezat, 15. V. 1821 – Las-Fons, 21. VI. 1901). Začetnik eksp. zoologije u Francuskoj. Sveuč. prof. zoologije u Lilleu te prirodoslovlja u Valenciennesu i na Sorboni. Napose se bavio zoologijom… Nastavi čitati →
Lacépède, Bernard-Germain-Étienne de la Ville, franc. prirodoslovac i političar (Agen, 26. XII. 1756 – Épinay-sur-Seine, 6. X. 1825). Bavio se zoologijom, napose gmazova, riba i kitova. Sudjelovao u polit. životu kao predsj. senata i ministar.… Nastavi čitati →
ladolež (Calystegia), biljni rod iz por. slakova (Convolvulaceae). Kao povijuša raširen je obični l. (C. sepium), vitke i duge stabljike, obavija se oko grmlja i ograda. Ima dosta velike trokutaste listove i velike bijele cvjetove. U pučkom… Nastavi čitati →
lađica, indijska (Nautilus pompilius), nautilus, mekušac iz razreda glavonožaca (Cephalopoda). Od svih danas živućih glavonožaca jedini ima vanj. kućicu, koja obuhvaća čitavo tijelo. Kućica je spiralno zavijena, podijeljena pregradama u komorice. U zadnjoj, najvećoj, smješteno mu je tijelo,… Nastavi čitati →
Laënnec, René-Théophile-Hyacinthe, franc. liječnik (Quimper, 17. II. 1781 – Kerlouanec, 13. VIII. 1826). Klinički liječnik i prof. medicine u Parizu. Izumio drveni stetoskop, pa je auskultacijskom metodom unaprijedio fizikalnu dijagnostiku točno opisavši mnoge plućne bolesti.… Nastavi čitati →
lagerstroemija (prema šved. prirodoslovcu Magnusu Lagerströmu, 1691–1759), rod drveća i grmlja iz por. Lythraceae, podrijetlom iz juž. i ist. Azije te Australije. Deblo je glatke kore, cvjetovi su skupljeni u velike, uspravne, metličaste cvatove, plod je drveni duguljasti tobolac.… Nastavi čitati →
lagoftalmus (grč.), “zečje oko”, nemogućnost potpunog zatvaranja vjeđa, najčešće zbog periferne kljenuti ličnog živca (Bellova paraliza), ili zbog jake izbuljenosti oka (egzoftalmus), ožiljnog skvrčavanja gornje vjeđe i dr. Da se spriječi isušenje rožnice, primjenjuju se “umjetne suze” i očne masti,… Nastavi čitati →
Laing, Ronald David, britanski psihijatar (Glasgow, 7. X. 1927 – Saint-Tropez, 23. VIII. 1989). Zaslužan za uvođenje novih načina liječenja shizofrenije. Osnovao 1965. u Londonu prvu terapeutsku zajednicu. Utemeljitelj takozvane psihopatologije međusubjektivnosti, koja uzima u… Nastavi čitati →
lajke (rus.), zajednički naziv za polarne pse, po građi tijela i ćudi sličnih vukovima. To su: šved. gonič losova, sivi i crni norv. gonič losova, karelijski gonič medvjeda, kan. gonič medvjeda, nordijski špic, fin. špic, norv. lovački špic, rus. lajka,… Nastavi čitati →
lakat (lat. cubitus), dio gornjeg ekstremiteta na prijelazu nadlaktice u podlakticu. Osnovu mu čini lakatni zglob u kojem se uzglobljuje nadlaktična kost (humerus) s lakatnom (ulna) i palčanom kosti (radius). Na krajnjem dijelu nadlaktične kosti nalaze se dva… Nastavi čitati →
laksancije (lat.), laksativi, purgativi, čistila, sredstva koja pobuđuju i pospješuju pražnjenje crijeva. L. s fiz.-mehan. učinkom omekšavaju fekalije, pobuđuju peristaltiku rastezanjem crijeva, osmozom privlače vodu iz tkiva (maslinovo ulje, tekući parafin, glicerol, agar, natrijev sulfat /Glauberova sol/, magnezijev sulfat /gorka… Nastavi čitati →
laktacija (kasnolat.), izlučivanje mlijeka iz žljezdanih stanica mliječne žlijezde. Odatle se mlijeko potiskuje kroz odvodne kanaliće stezanjem mišićno-epitelnih stanica pod utjecajem hormona oksitocina, koji se refleksno izlučuje na mehan. podražaj sisanjem.
laktagogi (lat.), sredstva koja pospješuju stvaranje i lučenje mlijeka. To su biljke koje sadržavaju eterična ulja (aniš, komorač), hormoni (prolaktin, oksitocin), neki alkaloidi.
laktarij (od latinskoga: lac, lactis mlijeko), postaja gdje se pod stručnim nadzorom prikuplja i pohranjuje ženino (majčino) mlijeko. Tim se mlijekom opskrbljuju nedonošena i slabunjava djeca, majke (dojilje) kojih nemaju dovoljno vlastitog mlijeka. Žene koje daju svoje mlijeko (dojkinje) moraju… Nastavi čitati →
