BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
magnolija (Magnolia) (po franc. botaničaru Pierreu Magnolu, 1638–1715), rod drveća i grmova iz por. magnolija (Magnoliaceae), raširen u trop. i ist. Aziji, Sjev. i Sr. Americi. Listovi su duguljasti, a mirisni veliki cvjetovi bijele, ružičaste ili grimizne boje. U… Nastavi čitati →
magnolije (Magnoliaceae), por. drvenastih biljaka s velikim cvjetovima, raširena u toplim i umjerenim krajevima Amerike i Azije. Mnoge se vrste uzgajaju u Europi, pa tako i u nas. Najpoznatiji su rodovi magnolija (Magnolia) i tulipanovac (Liriodendron).
magot, bezrepi (Macacus sylvanus), uskonosni majmun iz por. zamoraca (Cercopithecidae), dug o. 70 cm. Krzno mu je gusto, sivosmeđe boje. Nastanjuje planine sjeverozap. Afrike (Maroko), ali i gibraltarske stijene (jedina eur. vrsta majmuna). Aktivan danju, spretan penjač. Hrani… Nastavi čitati →
mahagonij (iz araukanskoga preko engl.), drvo nekih srednjoamer. i južnoamer. vrsta roda Swietenia iz por. Meliaceae. Zimzeleno stablo visoko je 30–40 m, promjera 1,5 do 2 m. Drvo je crveno-smeđe boje, čvrsto i trajno, dobro se obrađuje, rabi se… Nastavi čitati →
mahagonijevi orasi, jestivi plodovi mahagonijevca (Anacardium occidentale) iz trop. Amerike; sjemenke sadrže jestivo ulje.
mahonija (Mahonia, po amer. botaničaru Bernardu McMahonu, 1775–1816), rod zimzelenih, do 1,5 m visokih grmova iz por. žutika (Berberidaceae). Potječe iz Sjev. Amerike i Azije, u Europi se uzgaja kao ukrasni grm u parkovima. Cvate u proljeće sitnim… Nastavi čitati →
mahovine (Bryophyta), mahovi, skupina stablašica najnižega razvojnog stupnja, od steljnjača se razlikuju višestaničnim rasplodnim organima te izmjenom spolne i nespolne generacije, pa su bliske papratnjačama. Visoke su nekoliko centimetara, zbijene u guste, uspravne ili polegnute busene. Tijelo je stabalce… Nastavi čitati →
mahovnjaci (Bryozoa), skupina morskih, rjeđe slatkovodnih, malenih (od mikroskopske veličine do 1 mm) beskralježnjaka iz koljena lovkaša (Tentaculata). Žive u obalnim i plićim vodama (do 50 m) gdje nespolnim pupanjem stvaraju guste nakupine, zadruge (nalik na mahovinu), prekrivajući… Nastavi čitati →
mahunarke (Fabales, Leguminosae), biljni red drvenastih ili zeljastih dvosupnica, koje kao plod imaju mahunu. Dijele se (po obilježju cvijeta) u tri porodice: mimoze (Mimosaceae), cezalpinke (Caesalpiniaceae) i leptirnjače (Fabaceae).
majčina dušica ili timijan (Thymus), tamjanika, biljni rod iz por. usnača (Laminaceae). Stabljika je duga, cvjetne grane pokrivene su dlakama. Sitni grimizni cvjetovi skupljeni su u okruglasti ili ovalni cvat. Intenzivna je mirisa, slična limunu. Zbog sadržaja eteričnih… Nastavi čitati →
majmuni (iz arap.) (Primates), red sisavaca. Oči su im okrenute prema naprijed, uške malene, mogu uspravno hodati, imaju dobro razvijen mozak. Na nogama imaju pet prstiju, od kojih se u većine palac može primaknuti ostalim prstima tako da mogu… Nastavi čitati →
majmunska brazda, kožna brazda koja se proteže poprečno sredinom dlana. Jedno od obilježja Downova sindroma i nekih drugih kromosomskih anomalija.
mak (Papaver), biljni rod iz por. makova (Papaveraceae). Cvjetovi su pravilni, plod je tobolac. Najpoznatiji u nas je crveni m. ili m. turčinak (P. rhoeas), koji kao korov raste u žitnim poljima. Bijeli ili opijumski m. (P.… Nastavi čitati →
makaki (port. iz nekoga afr. jezika; Macaca, Macacus), rod uskonosnih majmuna iz por. zamoraca (Cercopithecidae). Izbočene njuške, izraženih obrvnih lukova i velikih stražnjičnih žuljeva. Žive u šumama, hrane se voćem, lišćem i manjim životinjama. Poznati su javanski (M. fascicularis)… Nastavi čitati →
makija (tal.), gusta i visoka zimzelena sredozemna šikara miješanog raslinja. Teško je prohodna zbog bodljikava grmlja, često gusto isprepletena povijušama. U nas su najčešći grmovi: česvina, lemprika, tršlja, trišljika, planika, širokolisna zelenika, veprina.
maklura (Maclura) (prema amer. geologu Williamu Maclureu, 1763–1840), rod listopadnog drveća iz por. dudova (Moraceae). Najpoznatija je vrsta M. aurantica, do 20 m visoko drvo iz Sjev. Amerike, s krupnim jestivim plodovima nalik naranči. U Europi se uzgaja… Nastavi čitati →
makovi (Papaveraceae), biljna por. iz razreda dvosupnica iz umjerenih i toplih područja sjev. polutke. Plod je višesjemeni tobolac ili jednosjemeni nepucavac. Dijeli se u makove u užem smislu (mak, makovica), dimnjače (dimnjača, šupaljka, srdašce) i cunjice.
makrobiotika (grč.), unapređenje zdravlja i kvalitete života prehranom, načinom života, s ciljem postizanja dugovječnosti.
makroevolucija (grč.), transspecifična evolucija, proces postanka viših sistematskih skupina živih bića iznad razine vrste (porodica, redova, razreda). Osnovna joj je značajka pomicanje skupine organizama u nove adaptivne zone (adaptivna radijacija) i taj proces ne teče linearno, nego zrakasto. Novonastale skupine… Nastavi čitati →
makrofagi (grč.), stanice imunosnog sustava koje u tkivima proždiru strane tvari i čestice, odumrle stanice i stanični otpad. Nosioci su nespecifične imunosti. Luče interleukin 1. Najviše ih ima u plućima, jetri, slezeni, koštanoj srži i limfnim čvorovima.
