BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
mastektomija (grč.), kirurški zahvat kojim se odstranjuje dojka. Izvodi se najčešće kod malignih bolesti koje zahvaćaju dojku. S obzirom na proširenost patološkog procesa u dojci, moguće je napraviti radikalnu, proširenu radikalnu, totalnu, parcijalnu i potkožnu m.
mastikacija (lat. iz grč.), žvakanje.
mastitis (grč.), bakterijska upala dojke, odn. mliječne žlijezde. Najčešće se javlja nakon porođaja ili za vrijeme dojenja kad se upalni proces proširi kroz oštećenu bradavicu.
mastociti (grč.), stanice imunosnog sustava koje nastaju u koštanoj srži te cirkulacijom dospijevaju u tkiva gdje vrše svoju funkciju. Nalaze se u velikom broju u koži, sluznici usta, probavnog sustava, nosa i pluća. Sadrže sitna zrnca puna histamina koji oslobađaju u alergijskim reakcijama.
mastocitoza (grč.), bolest koja se očituje nakupljanjem mastocita u koži, slezeni, jetri, organima probavnog sustava, koštanoj srži i limfnim čvorovima. Uzrok je najvjerojatnije u genskim mutacijama. Simptome bolesti uzrokuje otpuštanje histamina iz mastocita.
mastodinija (grč.), bol u dojkama, najčešće iz hormonskih razloga, npr. u drugoj pol. menstruacijskog ciklusa ili u trudnoći.
mastodont (grč.), stariji naziv za izumrle rodove rilaša (Mammutidae) koji su živjeli u miocenu, pliocenu i gornjem pleistocenu. Imali su pretežito ravne kljove u gornjoj i u donjoj čeljusti. Živjeli su i u našim krajevima. pren Ono što je velikih… Nastavi čitati →
mastoidektomija (grč.), kirurški zahvat kojim se otvaraju zračni prostori unutar mastoidnog nastavka sljepoočne kosti koji su zahvaćeni upalom. U današnje vrijeme izvodi se samo u kompliciranim slučajevima mastoiditisa ili kao kirurški pristup pri ugradnji umjetne pužnice.
mastoiditis (grč.), upala sluznice i kosti mastoidnog nastavka sljepoočne kosti. Najčešće se nastavlja na upalu srednjeg uha. Liječi se antibioticima ili kirurški.
mastopatija (grč.), zastarjeli izraz za fibrocističnu bolest dojke u kojoj se stvaraju brojne sitne cistične šupljine oko kojih buja vezivno tkivo.
masturbacija (lat.), samozadovoljavanje, podražavanje spolnih organa radi postizanja orgazma bez spolnog odnosa. Nije isto što i onanija.
Mašek, Dragutin, hrvatski liječnik (Zagreb, 28. I. 1866 – Zagreb, 19. III. 1956). Od 1894. vodio u zagrebačkoj Bolnici milosrdnih sestara odjel za ušne, kožne i urološke bolesti. Jedan od trojice osnivača Medicinskoga fakulteta u… Nastavi čitati →
maté (iz kečuanskoga), paragvajski čaj, peruanski čaj. Vrsta južnoamer. biljke Ilex paraguayensis iz por. božikovina (Aquifoliaceae). Iz slabo prženih i usitnjenih listova i mladih grančica dobiva se čaj, koji sadrži teobromin i trijeslovine te je gorka i trpka okusa;… Nastavi čitati →
maternica ili uterus (lat.), šuplji ženski unutar. spolni organ čija je funkcija hranjenje i zaštita oplođenog jajašca, a poslije ploda. Smještena je u maloj zdjelici između mokraćnoga mjehura i debelog crijeva. Ima oblik sploštene kruške s vrhom prema dolje. Na… Nastavi čitati →
matica, ženka koja se drži za priplod; u društv. insekata (pčela, osa, mrava, termita) ženka koja leže jajašca.
matična mliječ, izlučina ždrijelnih žlijezda mladih pčela radilica. Gusta, neprozirna masa bijele do blijedožućkaste boje. Njome one prehranjuju sve ličinke u prvim danima života, a napose obilno buduću maticu. Sadrži vitamine, napose B, i faktor rasta u kukaca (biopterin).… Nastavi čitati →
matičnjak (Melissa officinalis), pčelinja metvica, limunika, zeljasta trajnica iz por. usnača (Lamiaceae), podrijetlom iz ist. Sredozemlja. Vrlo razgranjene stabljike, široko jajastih listova, ljubičastih cvjetova. Miriše na limun, sadrži eterična ulja. Medonosna je biljka, kao začinska biljka rabi… Nastavi čitati →
matovilac (Valerianella locusta), jednogodišnja niska biljka iz por. odoljena (Valerianaceae), podrijetlom iz sr. Europe. Listovi su bogati željezom i vitaminom C, pripremaju se kao salata.
matriks (lat.) 1. geol Prir. materijal u strukturi stijene nastao različitim geol. procesima, sastavljen od sitnijih čestica minerala, čini osnovu stijene. 2. med Tvar u koju su neke tvorbe uložene ili od nje nastaju; matica.
Mattioli, Pietro Andrea, talijanski liječnik i botaničar (Siena, 12. III. 1501 – Trento, I. ili II. 1578). Djelovao kao praktični liječnik, obišao i Kranjsku (gdje je opisao opasnosti za rudare u rudnicima žive u Idriji), Hrvatsku… Nastavi čitati →
