BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
antisepsa (grčki: anti protiv, sepsis gnjiljenje), postupak kojim se, kemijskim sredstvima, rana i sve što s njom dolazi u dodir (instrumenti, zavoji, ruke operatera, čak i zrak u operacijskoj dvorani) oslobađa patogenih klica. Glavna antiseptička sredstva jesu jodoform, alkohol,… Nastavi čitati →
antiseptici (grčki), kemijska sredstva za sprječavanje rasta ili za usmrćivanje mikroorganizama. Primjenjuju se kod ozljeda, u prehrambenoj industriji i drugdje.
antitoksini (grčki: anti protiv, toksikon otrov), sredstva koja neutraliziraju učinke toksina. To su imunoglobulinski serumi, koji u organizmu stvaraju pasivnu imunizaciju onemogućujući vezanje toksina za tkiva, zbog čega se moraju primijeniti što prije. Rabe se antitoksični serumi protiv difterije,… Nastavi čitati →
antitrombini (grčki: anti protiv, thrombos grumen), bjelančevine plazme koje koče djelovanje enzima trombina. Njihov manjak dovodi do sklonosti prema trombozi.
antituberkulotici, tuberkulostatici, sredstva za liječenje tuberkuloze. Lijekovi iz tzv. prve linije (izonijazid, rifampicin, streptomicin, etambutol, pirazinamid) vrlo su djelotvorni, ali razvije li se rezistencija, upotrebljavaju se pojedini lijekovi tzv. druge linije (para-aminosalicilna kiselina, amikacin, cikloserin). Liječenje se provodi kombinacijom… Nastavi čitati →
antitusici (grčki: anti protiv; latinski: tussis kašalj), sredstva protiv kašlja. Poželjna su kod suhog, podražajnog kašlja, dok produktivni kašalj (kašalj sa sekretom) ne treba sprječavati, već valja davati sredstva za iskašljavanje (ekspektorancije). Na sam centar za kašalj depresivno… Nastavi čitati →
antiurici, sredstva za liječenje uloga (gihta). Kod akutnog napadaja primjenjuju se nesteroidni antiflogistici (derivati pirazolona, indometacin) i kolhicin, a za kronično liječenje služe sredstva koja pospješuju izlučivanje mokraćne kiseline (alopurinol). Preporučljiva je dijeta bez purina (kojih napose ima u… Nastavi čitati →
antivirotici, sredstva koja djeluju na infekcijske viruse. Najpoznatiji je interferon, koji neizravno djeluje na viruse utječući na različite metaboličke procese u stanici. Azidotimidin (pokušava se i kod AIDS-a), aciklovir i idoksuridin djeluju također u samoj stanici, dok derivati izokinolina… Nastavi čitati →
antivitamini, antimetabolitne tvari koje sprječavaju vitamine u njihovu djelovanju. Strukturne razlike vitamina i antivitamina su malene, zbog čega antivitamini lako ulaze u enzimski sustav u kojem vitamini djeluju te ga blokiraju.
antocijan (grčki: anthos cvijet, kyaneos tamnomodar), antocijanin, flavonoidna biljna boja otopljena u staničnom soku, koja daje crvenu, ljubičastu ili modru boju (ovisno o kiselosti) laticama cvijeća, plodovima, lišću (napose u jesen), podzemnim organima (primjerice kod cikle).
antraknoza (grčki: antras ugljen, nosos bolest), crnjevina, crni garavac, bolest bilja, napose vinove loze. Očituje se u stvaranju tamnih, često udubljenih, mrlja na mladici, listovima, plodovima. Rasprostranjena je u sjevernoj Europi.
antrakoterij (Anthracotherium), izumrli rod takoprstaša, srodnik današnjih svinja, s gubicom produženom u rilo. Živio u razdoblju tercijara od eocena do miocena.
antrakoza (grčki: antras ugljen), vrsta pneumokonioze, taloženje ugljene prašine u plućima. Javlja se kod rudara u ugljenokopima, ložača, dimnjačara. U težim slučajevima dolazi do jačeg bujanja vezivnog tkiva u plućima. Mogu oboljeti i psi, koji žive u stanovima gdje… Nastavi čitati →
antropogeneza (grčki: anthropos čovjek, genesis postanak), antropogenija, dio fizičke (somatske) antropologije, koji proučava razvitak ljudskog tijela u svim filogenetskim stupnjevima, istražuje način, uzrok, vrijeme i mjesto čovjekova postanka.
antropohorija (grčki: anthropos čovjek, horeo širiti se), rasprostiranje sjemenki i plodova posredstvom čovjeka (npr. kultivirane biljke).
antropologija (grčki: anthropos čovjek, logos znanost), znanost o čovjeku i njemu sličnim bićima (evolucijskim precima). Vrlo kompleksna znanost, koja se isprepleće s mnogim društvenim i prirodnim znanostima. Posebno se izdvaja filozofska antropologija, dok se u okviru opće antropologije… Nastavi čitati →
antropometrija (grčki: anthropos čovjek, metreo mjeriti), dio biološke antropologije koji se bavi mjerenjem različitih parametara ljudskog tijela na živu čovjeku (somatometrija) ili na kosturu (osteometrija). Omogućuje kvantitativno određivanje čovjekovih morfoloških značajki. Mjerenje može biti izravno te putem fotografije,… Nastavi čitati →
antropomorfi (grčki: anthropos čovjek, morphe oblik), čovjekoliki majmuni iz porodice Hominidae koji imaju najviše zajedničkih obilježja s čovjekom; ta se porodica dijeli u dvije potporodice: Homininae (u koju spadaju rodovi čovjek, izumrle australopitecine, čimpanza i gorila) i Dryopithecinae… Nastavi čitati →
antropopitek (Anthropopitecus troglodytes; grčki: anthropos čovjek, pithekos majmun), starije znanstveno ime za čimpanzu, danas se rabi ime Pan troglodytes.