BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
mimoze (grč. preko lat.) (Mimosaceae), biljna por. trop. i suptrop. drveta i grmova, s perastim listovima i cvjetovima skupljenima u glavice ili klasove. Najvažniji su rodovi albicija, akacija i mimoza. Poznata je braz. vrsta sramežljiva m. koja pri dodiru sklapa listove.
mineralizacija 1. Proces biol. razlaganja org. tvari sve do početnih mineralnih tvari, koje onda biljke koriste za svoju prehranu. 2. Dodavanje mineralnih soli tlu, gnojivu ili vodi.
Minot, George Richards, američki liječnik (Boston, 2. XII. 1885 – Brookline, 25. II. 1950). Djelovao kao glavni liječnik memorijalne bolnice Collis P. Huntington. Uveo liječenje perniciozne anemije s pomoću pripravka sirove jetre. S → … Nastavi čitati →
miofibrile (grč.; lat.), mišićna vlakanca koja su usporedno poredana uzduž čitave mišićne stanice. Odgovorne su za kontraktilnu sposobnost mišićnog tkiva.
mioglobin (grč.; lat.), protein građom sličan hemoglobinu, nalazi se u mišićnim stanicama. Od eritrocita preuzima kisik, pohranjuje ga i prenosi mitohondrijima. Pri preopterećenju i oštećenju mišićja može ga se naći u krvi i mokraći. Kod opsežnih oštećenja mišićja može uzrokovati zastoj rada bubrega.
miokarditis (grč. mys, miš, mišić, kardia, srce + itis), upala miokarda, srčanog mišića. Uzroci mogu biti: virusi, bakterije, praživotinje, gljivice, paraziti, imunosne reakcije, razni lijekovi, otrovi te fizikalni čimbenici (radioaktivno zračenje, el. šok). Znakovi m. su različiti, ovisno… Nastavi čitati →
miom (grč.; lat. myoma), benigni tumor mišićnog tkiva. Može imati ishodište u glatkom (lejomiom) ili skeletnom mišićju (rabdomiom).
miopatija (grč.), neodređen izraz za bolest mišića. Očituje se bolovima, slabošću i propadanjem mišića. Može biti prirođena (distrofija) ili češće u okviru nekog metaboličkog i endokrinog poremećaja ili maligne bolesti, ali i kod uzimanja nekih lijekova ili otrovanja.
miotonija (grč.), nasljedna mišićna bolest koja se očituje povećanom napetošću i hipertrofijom mišića. U podlozi je poremećaj kontraktilnosti mišićnih niti. Najčešće su zahvaćeni mišići potkoljenice, zatim ruku te žvačni i mimični mišići.
mioza (grčki: miosis smanjivanje), suženje zjenice. Normalno se događa pri jakom svjetlu ili pri akomodaciji oka. Može biti i znak patoloških stanja (kljenut vratnoga simpatikusa) ili otrovanja morfinom. Suprotno → midrijaza.
miozin (grč.), važna kontraktilna bjelančevina u mišićnim stanicama. Sastoji se od dvaju dijelova: laki i teški meromiozin. Glavica teškog meromiozina veže se s molekulom aktina i uzrokuje stezanje mišića.
miozitis (grč.; lat. myositis), upala mišića. Skupina mišićnih bolesti koje se očituju upalom i degeneracijom mišića, najčešće u sklopu sistemskih bolesti vezivnoga tkiva. M. mogu uzrokovati i bakterije ili paraziti.
mira (grč. preko lat.), crvenosmeđa smola koja se dobiva iz vrste roda Commiphora iz Etiopije i Somalije. U obliku žuta soka sama curi sa stabla ili iz zarezanog mjesta, sadrži veće količine lateksa, smole i eteričnog ulja. Bila je poznata… Nastavi čitati →
mirisavka ili zlatno koljeno (Anthoxanthum), biljni rod iz por. trava (Poaceae). Cvjetni klasići skupljeni su u metlicu. U nas je najčešća obična m. (A. odoratum), ugodno miriše po kumarinu.
mirmekofilija (grč.), razni oblici simbioze nekih životinjskih i biljnih vrsta s mravima; npr. lisne i štitaste uši te neki kusokrili kornjaši žive u mravinjacima dajući mravima opojnu izlučinu svojih žlijezda ili slatke izmetine. Za uzvrat mravi ih njeguju, hrane preko… Nastavi čitati →
mirmekofiti (grč.), biljke sa šupljim organima u kojima se nastanjuju mravi i često se hrane posebnim tvorevinama tih biljaka (npr. mednicima ili nektarijima na vršcima lisaka). Poznate su neke vrste suptrop. akacija iz Sr. Amerike, Myrmecodia echirata s Malajskog poluotoka i dr.
mirobalane (grč.), plodovi roda Terminalia, nalik šljivi, iz Indije i Malezije. Nezreli sušeni plodovi sadrže o. 40% tanina pa se rabe za štavljenje kože.
mirodije (novogrč.), mirisna ulja i tvari biljnog podrijetla; začini koji se dodaju jelu i piću radi dobivanja poželjnog okusa ili mirisa. Uporabu m. bilježe još najstarije babilonske kuharice u receptima zapisanima na glinenim pločicama. U Europi se od davnina kao… Nastavi čitati →
mirta (grč.) ili mrča (dalmatski) (Myrtus), rod drvenastih biljaka iz por. mrča (Myrtaceae), ugl. iz Juž. Amerike i Australije. U nas raste sredozemni oblik (M. communis) kao zimzelen grm ili nisko drvo tamnozelenih listova, malenih bijelih mirisnih cvjetova,… Nastavi čitati →
miševi (Muridae), por. malenih sisavaca iz reda glodavaca (Rodentia), duljine 5–30 cm (od čega pol. otpada na rep pokriven sitnim ljuskama). Tijelo im je zbijeno, obraslo gustom dlakom sivkastocrne boje, njuška šiljata, uške velike. Na prednjim nogama imaju… Nastavi čitati →
