BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
mliječ, tekućina u riba kojom mužjak oplođuje jajašca izbačena u vodu.
mliječ, matična, izlučina ždrijelnih žlijezda mladih pčela radilica kojom one hrane sve pčelinje ličinke u prvim danima života. Ličinke od koje će se razviti matica dobivaju mnogo više m. m. od drugih ličinki. Njome pčele radilice hrane i odrasle… Nastavi čitati →
mliječne cijevi, pojedinačne mliječne stanice u biljaka ili spajanjem nastali sustavi s mliječnim sokom. Rastu usporedno s dužinskim osima organa, a mogu postići duljinu od nekoliko metara kao u mlječike, ciganskog perja, oleandera, smokve, koprive.
mlijeko, tekućina koju proizvode i skupljaju ženke sisavaca u mliječnim žlijezdama a služi za dojenje mladunčadi. Bijela do svijetložućkasta, slatkasta okusa, sadrži sve hranjive sastojke potrebne za razvoj mladunčadi do njihova odbijanja od dojenja. Gl. komponente m.: mliječna mast… Nastavi čitati →
mlječika (Euphorbia), biljni rod iz por. mlječika (Euphorbiaceae). Cvjetovi su združeni u posebne skupine koje se sastoje od jednoga sred. ženskog cvijeta okruženog s deset ili više muških cvjetova, a obavija ih zajednički ovoj. U nas su najpoznatije… Nastavi čitati →
mlječike (Euphorbiaceae), biljna por. iz razreda dvosupnica. Raširene su u svim dijelovima svijeta, napose u trop. i suptrop. područjima. Mnoge vrste nalikuju kaktusima, no karakterizira ih mliječni sok koji na najmanji ubod kaplje iz biljke. Mnoge biljke te por.… Nastavi čitati →
mljetska bolest (mal de Meleda; keratosis palmoplantaris hereditaria), nasljedna kožna bolest karakterizirana rožnatim zadebljanjima kože dlanova i tabana. Prvi ju je opisao dubr. liječnik Luko Stulli poč. XIX. st. u nekih obitelji na Mljetu.
mnogočetinaši (Polychaeta), razred najjednostavnijih kolutićavaca. Ugl. su stanovnici morskog dna. Duljina tijela varira, neki su manji od milimetra, dok najdulji imaju nekoliko metara. Kolutići sa strane nose bataljice na kojima su brojne četine. Većina diše cijelom površinom tijela, a… Nastavi čitati →
mnogokolutićavci (Polymeria), skupina beskralježnjaka; obuhvaća kolutićavce (prakolutićavci, mnogočetinaši, maločetinaši, pijavice, zvjezdani, štrcaljci, crvonošci, dugoživci, jezičari) i člankonošce (klještari, raci, stonoge, kukci).
mnogoperke (Polypterini, Cladistia), red slatkovodnih riba iz razreda zrakoperki, koštana kostura. Tijelo im je pokriveno rompskim ostakličnim ljuskama. Leđna je peraja podijeljena u 8 do 20 perajica. Iza očiju imaju par štrcala. Najpoznatije su nilska (bihir) i senegalska m.
mnogosjekutićnjaci (Polyprotodontia), podred tobolčara (Marsupialia), koji u zubalu imaju do pet gornjih sjekutića sa svake strane i do četiri donja; hrane se pretežito mesom ili kukcima. Obuhvaća por. štakoraša (najpoznatija je naboruša ili oposum iz Sjev. Amerike), zvjeraša… Nastavi čitati →
mnogostanične životinje (Metazoa), životinje kojima se tijelo, sastoji od većeg broja stanica specijaliziranih za različite funkcije. Nastaju iz jedne jedine početne, jajne stanice, koja se razvija u novi organizam. Stanice tijela m. ž. diferenciraju se u skupine stanica sličnih… Nastavi čitati →
Möbius, Karl August, njemački zoolog i ekolog (Eilenburg, 7. II. 1825 – Berlin, 26. IV. 1908). Profesor zoologije u Kielu i Berlinu. Bavio se biologijom mora, prvi primijenio umjetni uzgoj školjki kamenica. U Hamburgu suosnivač… Nastavi čitati →
modifikacija (lat.), preinaka. U biologiji, tjelesna promjena ili varijacija nekog organizma, nastala pod utjecajem različitih vanj. čimbenika, ali se gubi čim prestane njihovo djelovanje. Nije nasljedna, pa se ne očituje na potomstvu.
modrikača (Lepista nuda), jestiva gljiva listićarka iz por. kružoliski (Tricholomataceae). Plodište joj se sastoji od klobuka, lamela i stručka, ljubičaste do ljubičasto-smeđe boje.
mogranj (prema tal.), šipak, nar, granat (Punica granatum), listopadni grm ili nisko drvo iz por. mogranja (Punicaceae). Potječe iz jugozap. Azije, odakle se raširio u područje Sredozemlja. Cvjetovi su ljubičastocrveni. Plod je okrugla, smeđožuta ili crvenkastožuta boba, mase… Nastavi čitati →
Mohl, Hugo von, njemački botaničar (Stuttgart, 8. IV. 1805 – Tübingen, 1. IV. 1872). Završio studij medicine. Sveučilišni profesor u Bernu i Tübingenu. Bavio se anatomijom, histologijom i fiziologijom bilja. U anatomiju bilja uveo naziv protoplazma.
mokraća ili urin, tekućina kojom se iz organizma izlučuju otpadni produkti metabolizma i strane štetne tvari. M. nastaje filtracijom u glomerulima bubrega. Sastav m. ovisi o raznim čimbenicima, kao što su dob, prehrana, uzimanje tekućine, fiz. aktivnost te vanj.… Nastavi čitati →
mokraćni kamenci, čvrste nakupine kristala otopljenih minerala u mokraći koji se mogu naći unutar bubrega, mokraćovoda ili mokraćnog mjehura. Sitni m. k. napuštaju tijelo mlazom mokraće, dok se veći ukliješte u bilo kojem dijelu mokraćnog sustava i mogu uzrokovati… Nastavi čitati →
