BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
mošus (njem. iz grč.), mirisna tvar, izlučina prepucijske žlijezde moškavaca. Rabi se u proizvodnji parfema i sapuna. Sadrži tvari koje su po strukturi slične feromonima. Smatra se da ima afrodizijsko djelovanje. U prošlosti se dobivao iz žlijezdi mošusnih jelena koji… Nastavi čitati →
mošusno govedo (Ovibos moschatus), muškatni bik, govedo iz por. šupljorožaca (Bovidae). Dug do 2,2 m, težak do 400 kg. Živi u manjim krdima u tundrama sjev. Kanade, Grenlanda, Islanda i Norveške, hrani se travom i mahovinom. Za parenja… Nastavi čitati →
motilitet (njem. iz lat.), sposobnost spontanoga i neovisnoga kretanja. Označava kretanje mikroorganizama ili stanica (npr. m. spermija) ili gibanje stijenki organa koji imaju glatko mišićje (npr. m. crijeva; m. želuca).
motivacija psihol Psih. proces koji potiče čovjeka na mentalne ili tjelesne aktivnosti i iznutra djeluje na čovjekovo ponašanje. U modernoj psihologiji m. je zamijenila nekadašnji pojam volje; slična je pojmu čuvstva (emocije) pa je teško naći granicu između njih. Motivacijski… Nastavi čitati →
motorika (prema lat.), voljni pokreti skeletnog mišićja potaknuti impulsima iz kore velikog mozga. Postoji i m. krvnih žila koja je upravljana živčanim refleksima ili nekim hormonima.
mozak (lat. encephalon), sred. organ živčanog sustava u čovjeka i kralježnjaka. Morfološki je podijeljen na veliki m., mali m. i moždano deblo. Veliki m. (cerebrum) čine dvije polutke (hemisfere) čiju površinu oblikuje kora nabrana u vijuge. Svaka je polutka… Nastavi čitati →
moždana kap → apopleksija
moždana smrt, cerebralna smrt, nepovratan prestanak moždane funkcije. Prati je prestanak disanja, nestanak krvnog tlaka i svijesti, reakcija i refleksa. Utvrđivanjem m. s. odustaje se od pokušaja reanimacije pacijenta.
moždina (lat. medulla) 1. Unutar. dio organa ili njegova dijela okružen drukčijim vanj. ovojem (npr. unutar nadbubrežne žlijezde). 2. Dio sred. živčanog sustava u kralježničkom kanalu (medulla spinalis). 3. Srž koja ispunjava unutrašnjost kostiju.
mraclinska bolest, vrsta virusnog meningoencefalitisa konja i ovaca, nazvana po selu Mraclinu kraj Zagreba, gdje je zabilježena 1938. Slična je bornajskoj ili bornanskoj bolesti.
mračnice (Globulariaceae), biljna por. zeljastih trajnica, polugrmova i grmova iz razreda dvosupnica. Cvjetovi su skupljeni u glavice. U Hrvatskoj su zastupljene obična m. (Globularia punctata) i modra m. (G. bellidifolia).
mračnjak (Abutilon), biljni rod iz trop. i suptrop. krajeva iz por. sljezova (Malvaceae). U Hrvatskoj raste Teofrastov m. (A. theofrasti), do 2 m visoka, mediteranska dlakava biljka. Ima srcasto-okruglaste listove i žute cvjetove.
mravi (Formicidae), por. kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Žive zadružno i grade nastambe, mravinjake, u kojima živi po nekoliko tisuća jedinki (kod šumskog mrava i 100 000). Razlikuju se krilati mužjaci i ženke te beskrilni i bespolni… Nastavi čitati →
mravinac (Origanum), biljni rod iz por. usnača (Lamiaceae). Raste na rubovima šuma, os. rasprostranjen na Sredozemlju. Uz više od 30 raznih vrsta, najčešći je obični mravinac (O. vulgare), poznat i pod nazivom origano, nezaobilazna začinska biljka mediteranske… Nastavi čitati →
mravojedi (Myrmecophagidae), por. sisavaca iz reda krezubica (Xenarthra). Tijelo im je pokriveno dugom dlakom, a rep naizmjence dlakom i rožnatim pločicama. Imaju bezubu cjevastu njušku s uskim ustima te dug ljepljiv jezik kojim izvlače mrave i termite iz… Nastavi čitati →
mravolovac, europski (Myrmeleon europaeus), mravlji lav, kukac mrežokrilaš iz reda plošnokrilaša (Planipennia). Dug 2–3 cm. Živi u crnogoričnim šumama, aktivan je u sumrak. Njegove ličinke hvataju manje kukce, os. mrave.
mrazovac (Colchicum), biljni rod iz por. ljiljana (Liliaceae). Ima podzemni gomolj i kratku stabljiku. U Hrvatskoj je najčešći jesenski m. (C. autumnale), sličan šafranu; cvate potkraj ljeta. Sadrži vrlo otrovan alkaloid kolhicin, koji se rabi u liječništvu… Nastavi čitati →
mrena ili bradac (Barbus barbus), slatkovodna riba koštunjača iz reda šaranki (Cypriniformes). Maslinastozelenih leđa, zelenkastobijela trbuha, duga do 80 cm. Ima četiri brčića. Živi u jatima, hrani se životinjama s riječnoga dna. Cijenjena riba za prehranu, no ikra joj je otrovna.
