BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
mrežasto oko → facetno oko
mrežnica (latinski: retina), unutrašnja očna ovojnica koja iznutra oblaže očnu jabučicu (osim u predjelu zjenice). Najveći, stražnji dio mrežnice sadrži fotoreceptore – štapiće i čunjiće, dok prednji dio nije osjetljiv na svjetlost. Fotoreceptori nisu jednoliko raspoređeni; njihova gustoća opada… Nastavi čitati →
mrežokrilaši (Neuropteroida), nadred kukaca, imaju dva para mrežastih krila na kojima je jako izražen žilni crtež. U m. spadaju muljari (Megaloptera), dugovratke (Rhaphidioptera) i plošnokrilaši (Planipennia).
mrijesnjače (Potamogetonaceae), por. vodenih biljaka iz razreda jednosupnica. Poznati su rodovi mrijesnjak (Potamogeton) i grenlandija (Graenlandia).
mrijesnjak (Potamogeton), rod vodenih biljaka iz por. mrijesnjača (Potamogetonaceae). Cvjetovi skupljeni u klasove izdižu se iznad vode. U nas rastu plivajući (P. natans), češljasti (P. pectinatus), prorasli (P. perfoliatus) i kovrčasti m. (P. crispus).
mrijest ili ikra, jajašca riba i drugih životinjskih vrsta koje se razmnožavaju vanj. oplodnjom (vodozemci, mnogočetinaši). Po veličini variraju od sitnih planktonskih jaja do povećih, veličine zrna leće. Slobodno plutaju u dugačkim vrpcama i resama, ili su pridnena, ili… Nastavi čitati →
mrka trubača ili mrtvačka truba (Craterellus cornucopioides), jestiva gljiva iz reda lisičica (Cantharellales). Klobuk je tamnosmeđe do tamnoljubičaste boje, svinut poput trube ili lijevka. Raste na šumskom tlu.
mrkva (Daucus), biljni rod iz por. štitarki (Apiaceae). Cvjetovi su bijeli, žućkasti ili ružičasti skupljeni u štitac. List je složen, pernast i usječen. Obična ili žuta m. dvogodišnja je biljka podrijetlom iz Azije. Narančastocrveni zadebljani vretenasti korijen obiluje… Nastavi čitati →
MRSA (akr. od engl. Methicilin Resistant Staphylococcus aureus), oblik zlatnoga stafilokoka koji je razvio specifičnu otpornost na djelovanje antibiotika meticilina i sličnih antistafilokoknih lijekova. Prodor te bakterije ispod kože ili u tijelo (npr. u pluća) može izazvati ozbiljne zdravstv.… Nastavi čitati →
mrtva kopriva ili medić (Lamium), biljni rod jednogodišnjih ili trajnih zeleni iz por. usnača (Lamiaceae), s jajastim listovima i dvousnatim cvjetovima. U nas su poznate pjegava (L. maculatum), crvena ili mala (L. purpureum), velika (L. orvalla),… Nastavi čitati →
mrtvačka glava (Acherontia atropos), noćni leptir iz por. ljiljaka (Sphingidae), raspona krila do 12 cm. Smeđe boje, sa šarom nalik na čovječju lubanju. Nastanjuje juž. Europu i sjev. Afriku. Brz letač.
mrtvozorstvo, služba obvezatnog pregleda mrtve osobe radi utvrđivanja smrti i njezina uzroka, obavlja je mrtvozornik, liječnik ili u nekim slučajevima laik sa završenim posebnim tečajem. Ako je uzrok smrti jasan, mrtvozornik izdaje dozvolu za ukop. Ako nije jasan,… Nastavi čitati →
mucilaginozi (lat. mucilaginosa), sluzave tvari koje se dodaju nekim lijekovima koji bi mogli oštetiti sluznicu.
mucini, sastojci sline i sluzi. Spadaju u muksoide.
mučnina, nauzeja, neugodan osjećaj u području želuca uz nagon na povraćanje. Obično se javlja i odbojnost prema hrani. Česta je kod kinetoza, u ranoj trudnoći, a može biti i znak patoloških promjena u mozgu.
muflon (tal.) (Ovis aries), divlja ovca, sisavac parnoprstaš iz por. šupljorožaca (Bovidae). Dug do 1,2 m, visok do 70 cm, kratka repa, dugih tankih nogu, crvenkastosmeđa krzna sa svijetlom pjegom na stražnjem dijelu tijela i s karakterističnim svinutim… Nastavi čitati →
muhara (Amanita muscaria), otrovna gljiva iz reda listićarki (Agaricales) iz por. pupavki (Amanitaceae). Ima crven klobuk s bijelim bradavicama i bijel stručak. Živi u šumama. Sadrži otrovni alkaloid muskarin; rabi se za tamanjenje muha, u nekim krajevima i kao halucinogeno sredstvo.
muharice (Muscicapinae), potpor. ptica pjevica iz por. vrapčarki (Passeriformes). Širokim i ravnim kljunom hvataju kukce u letu. Duge su do 14 cm, gnijezde se u rupama ili pukotinama stabala; selice su. Poznate su siva, bjelovrata, crnoglava i mala m.
muhe (Muscidae), por. kukaca dvokrilaca (Diptera), obično crne boje, s usnim organima za lizanje i sisanje, ali su kod nekih preudešeni za bodenje. Neke se hrane cvjetnim sokom, neke svježim i trulim org. tvarima, a neke sišu krv.… Nastavi čitati →
muholovka (Dionaea muscipula), biljka mesožderka iz por. Dionaeaceae. Endemična biljka Sjev. i Juž. Karoline. Plojka je preobražena u lovku sastavljenu od dviju simetričnih polovica, koje na rubu nose do 8 mm duge čekinje poput zubaca češlja. Na svakoj… Nastavi čitati →
