BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
neplodnost (infertilitet), nemogućnost zanošenja. Primarna n. je nemogućnost postizanja trudnoće kod para u plodnom dijelu života uz redovite, nezaštićene spolne odnose tijekom godine dana. Sekundarna n. je nemogućnost postizanja trudnoće nakon barem jedne prethodne trudnoće. Uzroci mogu biti: neodgovarajuća proizvodnja… Nastavi čitati →
nepreživači (Nonruminantia), podred sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), jednostavno građenog želuca. Pripadaju im por. vodenkonja (Hippopotamidae), svinja (Suidae) i pekarija (Tayassuidae).
neprilagođenost, stanje u kojem neka jedinka odudara od okoline na koju je upućena, te je s njom u sukobu. Na biol. razini očituje se kao nesposobnost organizma za obavljanje nekih funkcija nužnih za njegovo preživljavanje. Na psiho-soc. razini, nesposobnost… Nastavi čitati →
neptunov pehar (Poterion neptuni), do 75 m velika spužva kremena kostura iz razreda kremenorožnjača (Demospongia). Živi u Tihom oceanu.
nerc (njem.) → vodena vidrica. Također naziv za njezino skupocjeno krzno.
nervatura (lat.) 1. Sustav žila (rebara) koje prolaze kroz list. Dva su osnovna tipa: mrežasta, kod koje se gl. žila razgranjuje, a pojedine su žile međusobno vezane tanjim žilicama (u većine dvosupnica) i usporedna n., kod koje u listu postoji… Nastavi čitati →
nervoza (lat. nervus tetiva, žila), stanje živčane napetosti, razdražljivosti i nemira.
nesanica (lat. insomnia), besanica, poremećaj spavanja različita tipa i uzroka: pri uspavljivanju, s nedovoljnom dubinom ili dužinom sna, s prekidima, ranim buđenjem i dr. Većinom je psih. uzroka (npr. zabrinutost, tenzija, depresija), ali su važni i org. činitelji (kronične… Nastavi čitati →
nesiti ili pelikani (Pelecanidae), por. krupnih ptica iz reda veslonoški (Pelecaniformes). Kljun je dug, plosnat i kukasta vrha, ispod donje čeljusti imaju veliku rastegljivu kožnu vreću za spremanje hrane, a na nogama plivaću kožicu. Žive uz šašem obrasla… Nastavi čitati →
nesvjestica, nagao gubitak svijesti. Uzroci mogu biti kardiovaskularni (smanjen srčani volumen istisnute krvi s posljedičnim smanjenjeem protoka krvi kroz mozak zbog srčanih aritmija) ili nekardiovaskularni (vazovagalna n. potaknuta neugodnim fiz. ili psih. podražajem, n. tijekom epileptičnog napada, n. zbog… Nastavi čitati →
netopiri, šišmiši (Chiroptera), red letećih sisavaca, zbijena tijela obrasla kratkom, gustom, mekanom dlakom. Usta su velika, čeljusti snažne. Kao organ za let služi im letnica, kožna opna razapeta između produljenih prstiju. Palci prednjih i stražnjih nogu imaju jaku… Nastavi čitati →
neuralgija (grč.), jaka i iznenadna bol koja se osjeća u području inervacije jednoga ili više živaca. Može nastati zbog pritiska na živac, upale ili u sklopu bolesti metabolizma (npr. šećerna bolest, urična dijateza /giht/). Ovisno o uzroku, liječi se analgeticima,… Nastavi čitati →
neurastenija (grč.), pojam iz XIX. st., gotovo napušten u modernoj medicini. Neprecizno je označavao stanje živčane rastrojenosti zbog slabosti i iscrpljenosti. Danas još uvijek u uporabi u tradic. kin. medicini gdje označava sindrom kronične psih. i fiz. slabosti izazvane iscrpljenošću živčanog sustava.
neuritis (grč.), upala živca, obično je prate bol i osjetljivost uzduž zahvaćenog živca. Kod n. može biti prisutna i anestezija, parestezija, paraliza i odsutnost refleksa. Ako je n. kroničnog tijeka i zahvaća više živaca, obično su uzroci u metaboličkim promjenama… Nastavi čitati →
neurodermitis (neurodermatitis) (grč.), kronična upalna bolest kože. Javlja se češće u osoba s bronhalnom astmom ili alergijskim rinitisom. Pretpostavlja se da nastaje kao odgovor na kronično češanje i trljanje kože kako bi se smanjio svrbež. Neki n. smatraju psihogenim poremećajem.
neurofibromatoza (grč.), nasljedna bolest kod koje se nalaze brojni razvojni poremećaji živčanog sustava, mišića, kostiju i kože, od kojih su najuočljiviji brojni mekotkivni čvorići (neurofibromi). Postoje dva tipa n.: von Recklinghausenova bolest, kod koje je genski poremećaj na kromosomu 17q,… Nastavi čitati →
neurokirurgija (grč.), grana medicine koja se bavi dijagnostikom i kirurškim liječenjem bolesti mozga, moždanih i perifernih živaca te autonomnoga živčanog sustava. Razvoj med. tehnologije (kompjutorizirana tomografija, magn. rezonancija, pozitronska emisijska tomografija), kao i razvoj neuroanesteziologije upotpunjuju uspješnost moderne n.
neuroleptici i neuroplegici (antipsihotici i psihosedativi), skupina lijekova koja koči prijenos neurotransmitera dopamina u čeonim režnjevima i limbičkom dijelu velikog mozga te tako postiže smanjenje psih. funkcija. Koriste se u liječenju shizofrenije i ostalih psihoza.
neurologija (grč.), med. struka koja se bavi dijagnostikom i liječenjem funkcionalnih i org. bolesti živčanog sustava. U prošlosti dijagnostički i terapijski ograničena, današnja n. usko surađuje i koristi najnovije spoznaje iz područja neurofiziologije, neuroradiologije, neuropatologije i neurofarmakologije.
neurom (grč.), tumor perifernog živca koji je građen od svih njegovih sastavnica (aksona, Schwannove ovojnice, perineuralnih stanica i fibroblasta), a često i ožiljkastog tkiva. Najčešće nastaje zbog ozljede živca (traumatski n.). Čest je na živčanim okrajcima nakon amputacije ekstremiteta, na… Nastavi čitati →
