BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
obraz (lat. bucca), podočna polovica lica između nosa i uha. Građen od kože, potkožnoga masnog tkiva, mišićnog sloja i sluznice.
obrezivanje (cirkumcizija, sunećenje), kirurško opsijecanje spolnoudne prevlake. Izvodi se iz vjerskih, običajnih, med. i higijenskih razloga. Med. indikacije su suženost prevlake (fimoza i parafimoza), dok preventivno o. štiti od karcinoma penisa.
obrubnjaci (Hydrozoa), hidrozoa, razred radijalno simetričnih vodenih životinja iz koljena žarnjaka (Cnidaria), kod kojih postoji izmjena spolne (meduze) i nespolne generacije (polipi). Razlikuju se vodenpolipi, slatkovodne meduze i cijevnjaci. Mnogi o. izgrađuju velike zadruge u kojima među polipima… Nastavi čitati →
obrva (lat. supercilium), kožno-mišićni nabor nad nadočnim lukom (“arkadom”), pokriven obrvnim dlakama (obrvama).
ocvijeće ili perijant (lat. perianthium), cvjetni ovoj, skup cvjetnih listića, lapova, koji tvore čašku, i latica, koje tvore cvjetni vjenčić, poredanih oko prašnika i tučka. Služi njihovoj zaštiti, a svojim živim bojama primamljivanju kukaca radi oprašivanja.
očanica ili vidac (Euphrasia), biljni rod iz por. zijevalica ili strupnikovica (Scrophulariaceae). Ima dvousnate, sulatične cvjetove skupljene u vršne klasove. Kao polunametnik živi na drugom bilju crpeći hranjive sokove. Rabi se u pučkom liječništvu, napose kod bolesti očiju.
očist (Sideritis), rod zeljastih biljaka ili polugrmova iz por. usnača (Labiatae). Raste među stijenama planina Balk. poluotoka. Biljka je dlakava sa žutim cvjetovima. Gornji dio biljke rabi se kao čaj kod prehlade (ljubotenski čaj).
odoljen (Valeriana) ili valerijana, biljni rod trajnih zeleni iz por. odoljena (Valerianaceae). Maleni sulatični cvjetovi skupljeni su u cvatove. Podzemni dijelovi običnog o. sadrže eterična ulja te se ekstrakti i tinkture rabe kao sedativ (napose kod nervoze srca)… Nastavi čitati →
odoljeni (Valerianaceae), biljna por. dvosupnica (Dicotyledones). Cvjetovi su u sastavljenim cvatovima, plod je oraščić. U nas su najrasprostranjeniji odoljen, matovilac i mavonj.
odontologija (grč.), zubno liječništvo, grana medicine koja se bavi zubima, njihovim liječenjem, prevencijom zubnih bolesti i nadomještavanjem zuba. Danas je uklopljena u širi pojam stomatologije.
odontom (grč.), mana razvoja, bliska benignom tumoru, nastaje zbog nepravilno razvijenih zubnih zametaka. Sastoji se od kalcificiranih zubnih tkiva (dentina, cakline, cementa). Najčešće lokaliziran u čeljusnoj kosti.
odontopteris (grč.), fosilna primitivna biljka sjemenjača iz skupine Pteridospermae. Potječe iz razdoblja karbona. Ostaci nađeni i u Lici.
oficinalni pripravak (lat. officina radionica, ljekarna), lijek koji liječnik propisuje, a ljekarnik izrađuje točno prema ljekopisu (farmakopeji).
oftalmologija (grč.) ili okulistika, grana medicine koja proučava građu i funkciju oka, očne bolesti, njihovo sprječavanje, liječenje i rehabilitaciju te mane vida i njihovo ispravljanje. Supspecijalizacije te struke su strabologija (bavi se škiljenjem i slabovidnošću), glaukomatologija (bavi se problematikom… Nastavi čitati →
oftalmometrija (grč.), određivanje zakrivljenosti rožnice. Prosječan polumjer zakrivljenosti iznosi 7,75 mm. U fiziološkim okolnostima okomiti rožnični meridijan ima nešto manji polumjer i jače lomi zrake svjetlosti od vodoravnog. Ako je ta razlika u većoj mjeri, radi se o astigmatizmu. O.… Nastavi čitati →
oftalmoplegija (grč.), kljenut moždanih motoričkih živaca, pojedinih ili svih, koji opskrbljuju mišiće za pokretanje oka. Kod kljenuti jednog mišića oko je pomaknuto u stranu, postoje dvoslike, a kod totalne o. oko je potpuno nepokretno, sa spuštenom vjeđom i ukočenošću zjenice koja je proširena.
oftalmoskop (grč.), sprava za promatranje očne pozadine. Otkriće o. (Helmholtz, 1851) donijelo je korjenit preobražaj oftalmologije, jer su se otada mogle promatrati i dijagnosticirati promjene u unutrašnjosti oka. Postoje monokularni i binokularni o.
oftalmoskopija (grč.), promatranje očne pozadine s pomoću oftalmoskopa. Izravna (direktna) o. daje sliku očne pozadine uspravnu i povećanu 14–16 puta te je prikladna za analizu detalja. Neizravna (indirektna) o. daje obrnutu sliku očne pozadine povećanu 4–6 puta; preglednija je od izravne o.
Ogino, Kyusako, jap. ginekolog (Toyohashi, 1882 – Yorii Cho, 13. I. 1975). God. 1924. prvi razradio koncepciju o plodnim i neplodnim danima žene, pa se metoda prir. regulacije začeća naziva po njemu i H. Knausu.
